TRGOVINSKI DEFICIT BIH PROŠLE GODINE IZNOSIO VIŠE OD OSAM MILIJARDI KM, PORASTAO ZA 8,6 POSTO

Vanjskotrgovinska razmjena razmjena Bosne i Hercegovine u 2019. godini iznosila je 30,99 milijardi KM, sa trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM, sto je rast deficita za 8,6 posto u odnosu na 2018. godinu, javlja Anadolu Agency (AA).

Vijeće ministara BiH usvojilo je u četvrtak analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2019. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2019. godini iznosila je 30,99 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,49 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene u 2019. godini bile su njeno ukupno smanjenje od 0,6%, pad izvoza (3,4 posto), rast uvoza (1,2 posto) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8 posto.

  • Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH-

Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66 posto. Slijede zemlje CEFTA-e sa 14 posto, a ostale zemlje učestvuju sa 20 posto.

Od ukupnog bh. izvoza, na zemlje EU se odnosi 73 posto, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 62 posto u ukupnom bh. uvozu. Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 17 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e učestvuje sa 12 posto u ukupnom bh. uvozu.

Izvoz u ostale zemlje ostvaruje učešće od 10 posto u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu učestvuje sa 26 posto.

Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom (151 posto), Slovenijom (111 posto), Njemačkom (72 posto), Hrvatskom (69 posto), Francuskom (62 posto), Srbijom (61 posto), te Italijom (56 posto).

  • Deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima još uvijek viši od dvije milijarde KM-

Vijeće ministara BiH danas je također usvojilo je i analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2017. – 2019. godine te zadužio Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da nastavi pratiti stanje u ovoj oblasti i o tome jednom godišnje izvijesti Savjet ministara.

Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu 2017. – 2019. godina karakterisao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti. To je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Također, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100 posto carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH.

Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.

Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.

Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s obzirom na to da je oko 38 posto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 posto je plasirano na tržište CEFTA, u Tursku 16 posto, u EFTA-u 2 posto i zemlje ostatka svijeta 8 odsto.

Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 posto, iz zemalja CEFTA-e 29 posto, Turske oko 3 posto, EFTA-e 0,2 posto i ostatka svijeta 13 posto.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE