TRIBINA: ISLAM I IZAZOV PLURALIZMA U GLOBALIZIRANOM SVIJETU

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u toku je tribina „Islam i izazov pluralizma u globaliziranom svijetu“.

Cilj konferencije jeste predstaviti istraživanja radne grupe o islamu i pluralizmu, kao komponentu multireligijskog i komparativnog projekta „Teologije i prakse pluralizma“ međunarodne inicijative „ResetDoc“.

Od nastanka, islamska teologija priznaje religijsku raznolikost. Medinski ustav je jedinstven primjer „pluralističke teokratije“ u kojoj su poslanik Muhammed, a. s., i novonastala muslimanska zajednica među sobom priznali „narode prethodnih monoteističkih objava/narode knjige“. Kroz historiju islam se susretao s drugim religijama poput hinduizma i budizma, s obzirom na činjenicu da dvije trećine muslimana žive u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Još jedna historijska karakteristika islamskog pluralizma jeste unutarnja raznovrsnost religijskih stavova unutar sunijske tradicije, s kontinuiranim postojanjem četiri osnovne fikhske škole i njihovim priznavanjem prihvatljivih razlika, poznatih kao ihtilaf. Istovremeno, sunijsko-šiijska dinamika uvijek je predstavljala osjetljivo političko pitanje koje utječe na teologije i prakse pregovaranja o raznolikosti i pluralizmu inherentnom u islamu. 

  • Pluralizam je danas u svijetu pa i kod naspod pritiskom, kao i mnoge druge liberalne vrijednosti. To je rezultat najvećim dijelom kod nas trauma koje smo imali i zapravo našeg neuspijeha da upravljamo svojim razlikama. I naše iskustvo i nauka nas uče da je pluralnost dobra. Dobra je u genetici, dobra je u kuhinji, u umjetnosti. Međutim,  ako ne znamo da upravljamo razlikama onda imamo traume od toga – kazao je direktor Centra za napredne studije Ahmet Alibašić. 

Alibašić tvrdi da smo tako došli su situaciju da se jedna blgodat pretvara u izbor prokletstva. Ono što pokušavaju danas, jeste da vrate proces na pravi put kako bi ponovo počeli cijeniti različitosti. Postoji nekoliko koraka koji su veoma važni. 

  • Jedan od njih jeste da prihvatmo i priznamo druge kao ljudska bića koja imaju pravo da u skladu sa svojom savješću traže spasenje. Drugo, da je sudac svima nama u tim našim razlikama dragi Bog i to na sudnjem danu, ne ovdje. I treće, do tog sudnjeg dana trebamo se pripremati na način da se takmičimo u dobru, ko će biti bolji i brži, a ne da razumijemo naše to takmičenje ko jednu rundu boksa u kome trebamo druga oboriti. To je normalno lakše reći nego postići i ovdje su se okupili stručnjaci da bi nam pomogli kako da dođemo do tog cilja – pojašnjava direktor Centra za napredne studije. 

Dugo vremena, osnivač Hicham Aloaoui fondacije Prince Hicham Moulay je mislio da se religija povlači sa globalne scene u sekularnim državama. 

  • Ali mislim da vidimo da su ljudi veoma povezani s vjerom i žele živjeti unutar vjere, ali žele živjeti na način koji se uklapa u njihove potrebe modernog svijeta, to je na ličnom nivou. Na državnom nivou, država se mora prilagoditi vjeri, ali u isto vrijeme, u država moje žele demokratski balans, održati nezavisnost vjere i države. Na religionalnoj sceni, gdje vidimo povratak vjere, ja nisam zagovornik sukoba civilizacija, vjera je također prisutna. Zbog svih ovih razloga, građani svih država moraju biti uključeni u ova pitanja, tražiti načine kako da žive svoju vjeru na način koji im odgovara, ali da isto tako prihvate druge i pokažu toleranciju prema drugima – kazao je Prince Moulay Hicham. 

Politički rat u Palestini svijet posmatra kao vjerski. 

  • Tu se ne radi o vjeri već o narodu koji je pod okupacijom i kojem je potrebna nezavisnost, kao i njihova prava koja su im garantovana pod svim sporazumima. Ljudi se mogu boriti za nezavisnost, ali postoje pravila, ta pravila kažu da se civilima ne smije nauditi i da se moraju štititi, mora se osigurati da samo vojnici vode rat, to nalaže međunarodni zakon. To ne vidimo danas. Moje mišljenje je da se religija koristi kao instrument, ali moram reći da nisu Palestinci ti koji koriste religiju, već esktremna desnica koja to radi i koja je oduzela palestincima zemlju u ime velikog Izraela. Jedini put naprijed je da obje strane sjednu za stol i pronađu način za suživot. NA kraju dana, Izraelci i Palestinci su narodi koji su povezani s tom teritorijom – pojasnio je Hicham. 

Jose Casanova, profesor sa Univerziteta u Italiji pojašnjava kako već trideset godina gledamo deprivatizaciju religije. 

  • Religija ulazi u javnu sferu života i učestvuje u javnim problemima i moralnim pitanjima, to je dobro. U isto vrijeme, globalizacija spaja sve religije. One se moraju međusobno prihvatiti i to je jedan proces. Ja to nazivam globalnom denominacijom religija gdje jedni druge nazivaju pravim imenima umjesto korištenja riječih poput “heretici”, “pagani”, “nevjernici”, već kršćani, jevreji, muslimani, budisti… To je proces koji je veoma važan. Danas, vjerske grupe su često bolje u vođenju međusobnih razgovora nego sekularne političke grupe – pojasnio je. 

Profesor tvrdi da je  ponekad teško razdvojiti moralna i vjerska pitanja od političkih pitanja. 

  • Zbog toga, zbog sekularnih nesporazuma, vjera je isključena iz javne sfere i vjernici na to odgovaraju. Ponekad, vjernici imaju tvrdnje kako trebaju da žive s kojima se nevjernici ne slažu. Postoje određeni sukobi unutar javne sfere o određenim pitanjima – tvrdi Casanova. 

Profesor Giancarlo Bosetti podsjetio je da je projekat razvijen sa jasnim ciljem. 

  • Želimo analizirati svaku religiju i na koji način ljudi gledaju na druge religije. Kakav je pristup prema vjerskim razlikama. Kako muslimani vide ostale, kršćane, jevreje… Radi se o samom porijeklu. To ima veliki utjecaj na samo društvo. Svaka religija ima krilo koje je radikalnije i koje je spremno za sukob, ali postoji i krilo u kojem se nalazi većina, a to je krilo koje je spremno za dijalog. Razvijamo ovu misiju, analiziramo svaku religiju. Posebno to radimo ovdje, na ovom seminaru, fokusirani smo na islam, ali želimo to raditi unutar kršćanstva, protestantizma, pravoslavstva, judaizma, budizma i hinduizma. U ovom trenutku fokusiramo se na pitanje Islama, trenutno smo u Sarajevu. Sljedeći korak je završetak seminara o Islamu i onda ćemo preći na ostale religije. U Italiji, Britaniji… U ovom slučaju, dočekao nas je Univerzitet u Sarajevu…”

Sarajevo je po svojoj strukturi već pet, šest stoljeća pluralističko i pluralno mjesto, unutar ovog našeg prostora. 

  • Islam jeste za nas kao Bošnjake kao narod koji živi u Bosni i Hercegovini izrazito važan, ali to je velika svjetska religija, civilizacija. Islam komunicira i sa drugim religijama, i važno nam je da i mi u Bosni i Hercegovini razumijemo te procese, šta se događa u svijetu. Svi govore da se dešavaju nove prekompozicije svijeta. Ako hoćemo o tome govoriti, onda je dakako važno da i mi u našoj državi razumijemo koji su to procesi, otvaramo neke kritičke valorizacije, teologija, etika – izjavio je prof. dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski. 

Postoje produkti koje proizvode ljudi, dodao je muftija, naglašavajući da ti produkti, odnosno načini mišljenja ili prakse, mogu biti problematizirani.

  • Mi kao ljudi imamo obavezu da to partikuliramo, provjeravamo, i kad to radimo sa ljudima koji se bave ovim pitanjem, koji dolaze iz naprednog dijela svijeta kojem mi težimo, u smislu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, gdje će postojati još veća problematika inkorporiranja islama u širu zajednicu, u evropsku, pogotovo nas autohtonih muslimana, važno je da vidimo kako o tome misle ljudi u Evropi, akademski građani. Ovo je prilika da se susretnemo s nekim ljudima. Znanost je bez granica, ljudi na svim akademskim frontovima i ustanovama postavljaju pitanja, evo i mi u Sarajevu postavljamo pitanja i nadamo se da ćemo, ako Bog da, imati dobre odgovore – poručio je prof. dr. Grabus.

Panelisti razgovaraju i o rezultatima radne grupe o islamu i pluralizmu, pozivajući se kako na unutarnju tako i na spoljnu raznolikost, fokusirajući se na sunijsko-šiijske odnose, rod, blasfemiju/bogohuljenje i apostaziju/odmetništvo. Poredili su slične izazove i u katoličkoj, pravoslavnoj i jevrejskoj tradiciji.

(S. Melez)

Pogledajte snimak OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE