Piše: Edina Bakić
- Srpska politika ima problem sa vladavinom prava, oni usporavaju ključne odluke. Tribunal u Hagu je izrekao presude ratnim zločincima ali oni ti ne priznaju. Svugdje u svakom društvu Ustavni sud se smatra stubom vladavine prava – kaže Trnka.
U posljednje vriojme često čujemo različite komentare na račun ustavnog suda u našoj zemlji. Ljudi sebi uzimaju za pravo da ga priznaju ili ne priznaju, poštuju ili ne poštuju i slično. Nije li jedino važno da se njegove odluke provode, jer su one opravno obavezujuće – za šta je uopće u ovom kontekstu relevantno nečije mišljenje o sudu ili pojedinim sudijama?
- Dejtonski sporazum nije fiksiran, i nije zamišljen da se nikad ništa ne promijeni. Predviđen je mehanizam gdje domaće vlasti dvotrečinskom većinom mogu promijeniti taj Ustav. Bilo je govora sada zaključiti rat, ali kada bude mirno vrijeme vi ćete izabrati ljude koji će to promijeniti. No, mi smo svjedoci da se poslije Dejtona produbljavaju razlike u BiH, i da moramo mijenjati konstrukciju Ustavnog uređenja.
Za strance u ustavnom sudu, čiji odlazak zahtijeva Milorad Dodik, on između ostalotga kaže da rade u muslimanskom interesu. Profesore i sami ste bili sudija ustavnog suda Bosne i Hercegovine, znate kako funkcioniše i ko su ljudi koji tamo sjede. Može li biti imalo istine u ovome što priča Dodik?
- – Strane sudije su uključene poslije Dejtona i zamišljeni su kao nezavisni faktor u slučaju konflikata Ustavnog suda. Ružno je izgledalo to da su se šefu iz RS -a odazvali svi, pa i oni iz suda, jer u svijetu se zna da su sudije neovisne. BiH bi bilo najbolje da nema stranih sudija, ali to bi podrazumijevalo da smo ispunili put ka EU ili NATO paktu, i dok je ovakva situacija oni su nam potrebni.
- Dodik crta neke druge granice nego što postoje na području Balkana. S druge strane koji su to instrumenti kojima on može blokirati državu, i on ih vješto iskorištava. Kod nas tri vodeće stranke imaju suprotne koncepcije. Uglavnom svi patimo od toga da nekorektno provodimo elemente Dejtonskog sporazuma.
- Međunarodna zajednica se nalazi u pat poziciji kada je odnos prema našoj zemlji u pitanju. Po mom mišljenju iako bi naš Ustav tražio temeljitu rekonstrukciju, to u ovom trenutku to nije realno. Na međunarodnoj zajednici je da izvrši pritisak na vodeće strukture.
Kako komentarišete činjenicu da predjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća gospodin Milan Tegeltija u ovakvoj situaciji kaže da ima ovbaveze prema entitetu iz kojeg dolazi. Ne bi li gospodin Tegeltija morao imati isključivu obavezu prema vladavini prava?
- On ustvari kada je prihvatao sudijsku dužnost dao je svečanu izjavu da če se pridržavati Ustava i Zakona, ali on to ne radi i izgubio je svoj kredibilitet. Trebao bi da razmisli da ode s te pozicije, ali neće jer njegovom političkom šefu treba takav čovjek.
Koja je obaveza i kolika je odgovornost međunarodne zajednice ovdje, Petrič je danas najavio moguće sankcije za dodika,. Je li realno da s konkretni koraci zaista dogode?
- Dodik je već pod sankcijama. Ali, nžalost po izjavi Kvinte nisam mogao pročitati da su spremni za neki ozbiljan korak.
Video pogledajte OVDJE.
