Rekao je ovo Osman Kučuk, direktor Centra za demenciju Sarajevo, koji ističe da, kada se ovaj broj oboljelih uzme u analizu, pokazuje se da ona u stvari ima epidemiološki karakter u BiH.
U subotu, 21. septembra, obilježava se Svjetski dan borbe protiv Alchajmera.
Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS, kaže da registar oboljelih od Alchajmerove bolesti ne postoji ni u RS ni u FBiH, ali da u svijetu ima oko 80 miliona oboljelih od ove bolesti.
- Učestalost bolesti je da otprilike pet odsto starijih od 65 godina ima Alchajmerovu bolest. Svaki minut na svijetu neko oboli od ove bolesti, tako da broj oboljelih u svijetu raste samim tim što se povećava i broj starijih osoba u svijetu, a predviđanja su da će se za 30 godina broj starijih od 65 godina povećati za 300 odsto, te se smatra da će se i udvostručiti broj ljudi sa ovom bolesti – kaže Miljković.
On ističe da su glavni simptomi ove bolesti zaboravljanje, poremećaj govora, nesposobnost da se imenuju ljudi, predmeti, te da se gube imenice iz govora.
- Pacijent zna šta se desilo prije 10 godina, ali ne može da se sjeti šta je juče ručao. Takođe, pacijenti imaju poremećaj pamćenja, zatim poremećaj orijentacije u vremenu i prostoru i prema ličnostima, promjene ponašanja. U krajnjem stadiju dolazi do potpune razgradnje ličnosti i vegetativnog stanja – pojasnio je Miljković.
On je napomenuo da za ovu bolest ne postoje faktori rizika, osim životne dobi, pa samim tim i ne postoji prevencija.
Istakao je da je Alchajmerova bolest bolest starije životne dobi, jer oko 75 odsto onih koji obolijevaju ima iznad 65 godina, ali se kod određenog broja bolest javlja i ranije, oko 50. godine.
- Savjetuje se zdrava ishrana, fizička aktivnost, dosta kvalitetnog sna, vježbe memorije i kognicije. Postoje lijekovi koji zasad usporavaju razvoj bolesti. Važno je pružiti podršku porodici, njegovateljima, edukovati i objašnjavati o kakvoj se bolesti radi, potrebno je osnovati posebne ustanove za ovakve pacijente, savjetovališta, udruženja oboljelih od Alchajmerove bolesti – kaže Miljković.
Kučuk smatra da demencija, odnosno Alchajmerova bolest ne zavisi od godina starosti, te da se demencija ne može povezati isključivo s njom.
- Demencija je sindrom stanja uzrokovanog kao posljedica uzrokovana nekom bolešću. Nju može dobiti i dijete, ali i osoba u srednjim godinama, iako je činjenica da ljudi od Alchajmera najviše obolijevaju nakon 60. godine -kaže Kučuk.
On kaže da je broj oboljelih od Alchajmera drastično povećan u odnosu na period prije 1990, te da danas postajemo svjesniji problema koje ova bolest nosi sa sobom, a njom je pogođena i porodica oboljelog, te je na zapadu nazivaju bolešću porodice.
Kučuk je rekao da lijek za Alchajmerovu bolest ne postoji, već da postoje simptomatske terapije koje ublažuju određene simptome.
- Bez obzira na to što ne postoji lijek koji će je izliječiti, značajno je da se što ranije dijagnosticira kako bi se određenim lijekovima moglo simpomatski djelovati i izvršiti određene promjene u životu, te da se pristupi nefarmakološkom tretmanu demencije – ističe Kučuk za “Nezavisne“.
On kaže da se ova bolest u današnje vrijeme više dijagnostikuje nego u proteklom periodu, te je pojasnio da je mnogo razloga za nastajanje Alchajmerove bolesti – od promjene načina i kvaliteta života, različite ishrane, neaktivnog fizičkog života i mentalno neaktivnog života.
