U BIH SE GRADI JOŠ JEDNA TERMOELEKTRANA: KINEZI PONUDILI INVESTICIJU VRIJEDNU 2,3 MILIJARDE MARAKA

Kineska kompanija “China Energy Engineering Corporation Limited International Company” i preduzeće “Lager” iz Posušja poslali su općinskim vlastima u Sanskom Mostu pismo namjere kojim iskazuju interes za izgradnju termoelektrane na području ove općine.

Navodi se kako je riječ o potencijalnoj investiciji od 2,3 milijarde maraka te da bi to bila najveća investicija u energetski sektor na području cijele jugoistočne Evrope.

U pismu se kaže kako je glavni investitor projekta jedan od vodećih međunarodnih konglomerata za energetski inženjering, te poznati brend u industriji energetike u Kini i širom svijeta. Njihov partner u projektu je kompanija “Lager”, regionalni lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, koja je i nosilac koncesionog prava na eksploataciju uglja s ugljenokopa Zlauša, pored Sanskog Mosta, piši Nezavisne.

Navodi se kako je urađena studija finansijske isplativosti prema kojoj je planirana izgradnja termoelektrane Kamengrad kapaciteta dva bloka po 350 megavata snage. Procjene su kako rezerve mrkog uglja na širem području Sanskog Mosta iznose oko 400 miliona tona. Navodi se kako je Vlada FBiH prije tri godina donijela odluku o izgradnji termoelektrane Kamengrad kao strateškog projekta u oblasti elektroenergetskog sektora.

Pored navedene lokacije u selu Kamengrad, kao potencijalno mjesto za izgradnju razmatra se i lokacija Stupa, u blizini Starog Majdana. Termoelektrana bi zapošljavala 130 radnika u operativnom dijelu, a u sektoru održavanja i administracije još oko 125 osoba, te bi ukupan broj zaposlenih bio 255 radnika. U procesu izgradnje kompleksa angažiralo bi se desetostruko više radnika, što bi donijelo socijalne i ekonomske benefite za lokalnu zajednicu.

Što se tiče pitanja emisije štetnih plinova, investitor garantira ugradnju tehnologije koja će ispunjavati najviše svjetske ekološke standarde.

Također, u pismu se govori i o perspektivi tržišta električne energije te se navodi kako će potražnja za njom u Bosni i Hercegovini u narednih deset godina porasti za 25 posto. S obzirom na to da su energetski kapaciteti u BiH sagrađeni sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, oni ne mogu odgovoriti na tržišne potrebe, što će dovesti do znatnog povećanja uvoza električne energije po znatno višim cijenama u odnosu na one koje mogu ponuditi domaći proizvođači. Također, analizira se i situacija na drugim tržištima, pa se navodi kako zemlje u regionu imaju veliku potražnju za električnom energijom, koja će rasti, a pominje se i Italija kao jedno od budućih perspektivnih tržišta zbog izgradnje podmorskog dalekovoda prema toj zemlji.

Kada se radi o snabdijevanju ugljem, planirana je eksploatacija s ugljenokopa Zlauša i procjene su kako tamo postoje dovoljne količine tog energenta za narednih 78 godina. U proizvodnom procesu bi se koristio i dolomit, čime bi se stvorile dovoljne količine nusprodukta za proizvodnju sintetičkog gipsa i cementa te se tako uvećavaju mogući ekonomski benefiti za lokalnu zajednicu. Na kraju pisma navodi se kako će za sve naredne aktivnosti i informacije investitori osigurati sve potrebne kapacitete kako bi se javnost Sanskog Mosta i Unsko-sanskog kantona detaljno informisala o svim aspektima ovoga projekta.

Njegovu prezentaciju predstavnici investitora će organizovati za općinske vijećnike 8. novembra u sali Općinske vijećnice.

Podsjećamo da je Općinsko vijeće Sanski Most u maju 2018. razmatralo projekat termoelektrane i da je tada donesen zaključak da se sve buduće aktivnosti u vezi s tim projektom ne mogu provoditi bez aktivnog učešća i saglasnosti OV i građana Sanskog Mosta. U pismu namjere se također napominje da je nedavno Vlada RS raspisala javni poziv za odabir strateškog partnera za izgradnju energetskih objekata na području tog entiteta te da je susjedna opština Oštra Luka iskazala interes za izgradnju takvog objekta na području naselja Koprivna, u neposrednoj blizini entitetske granice između te i općine Sanski Most.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.