U BIH ŽRTVE TRGOVINE LJUDIMA SU ŽENE I MALOLJETNICI, PRISILJAVAJU IH NA PROSJAČENJE I BRAKOVE

Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježava se širom Starog kontinenta 18. oktobra, a Bosna i Hercegovina je zvanično identificirana kao zemlja porijekla, tranzita i odredišta za djecu, žene i muškarce koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, radne eksploatacije, prisilnog prosjačenja, prisilnih brakova.

U našoj zemlji u prvih deset mjeseci ove godine registrirane su 24 potencijalne žrtve trgovine ljudima, a većina su bile maloljetne ženske osobe.

Uglavnom je bila riječ o prosjačenju, prisilnim brakovima, čak 13 osoba, ali i drugim oblicima trgovine kao što je prostitucija, radna eksploatacija, ali i krijumčarenje ljudi.

Prema podacima kojima raspolaže Udruženje za edukaciju i razvoj “Dignitet”, od 24 potencijalne žrtve, njih 22 je bilo iz BiH, a ostali su bili strani državljani koji su bile žrtve prisilnog rada.

U sigurnim kućama/skloništima potpomognuto je ukupno 20 žrtava trgovine ljudima.

  • Zabrinjavajuće su brojke bile i u prethodnoj 2022. godini u BiH, kada je registrirano 38 potencijalnih žrtava trgovine ljudima od čega je bilo 30 žrtava ženskog spola, a njih 19 su bile maloljetne osobe – kaže predsjednica Udruženja Dignitet Edisa Demić.

Kako je navela, od toga broja, 28 žrtava tokom 2022. godine sklonjeno je u sigurne kuće kojim upravljaju nevladine organizacije.

  • To je u odnosu na deset mjeseci ove godine nešto više, ali je u odnosu na 2021. godinu opet manje kada je u Bosni i Hercegovi identificirano ukupno 57 potencijalnih žrtava trgovine ljudima – istaknula je predsjednica Udruženja “Dignitet”.

Prema njenim riječima, trgovina ljudima postala je globalni problem i jedan od najsramnijih oblika kriminala koji utječe na život miliona ljudi širom svijeta.

Žrtve se, navodi Demić, iskorištavaju u svrhu seksualne eksploatacije, pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organima itd.

U SREDIŠTU TRGOVACA LJUDIMA DRUŠTVENE MREŽE

Posebno zabrinjava činjenica da trgovci ljudima sve više zlorabe informacijsko-komunikacijske tehnologije.

  • Trgovci ljudima zloupotrebljavaju tehnologiju da bi vrbovali i pripremili žrtve, iskazivali moć i kontrolu nad njima te ih eksploatirali, naročito putem internetskih oglasa za pružanje seksualnih usluga – objašnjava Demić.

DEMIĆ: ZLOUPOTREBA TEHNOLOGIJA

Time je, ističe, povećan obim, područje i brzina počinjenja kaznenih djela trgovine ljudima, istovremeno stvarajući nove oblike eksploatacije – na primjer, prijenos uživo seksualnog čina u koji su nerijetko uključena djeca.

  • Nažalost, trgovci koriste razne tehnike kako bi došli do žrtava, bilo da se radi o obećanjima za posao ranjivoj osobi, promjenom u životu na bolje, a onda koristi različite metode ucjene i stavljaju tu osobu u podređeni položaj, dužničko ropstvo, vrše nad njom fizičko i psihičko nasilje, pa čak koriste i prisilno davanje narkotika – ilustrira Demić neke od slučajeva s kojima se Udruženje u svom radu susrelo.

ZAKONI SU TU, ALI SE NE PROVODE

U provedbi zakona i zaštiti građana, ističe Demić, institucije bi trebale imati harmoniziran odnos i međusobnu suradnju, odnosno sve strane trebale bi se uključiti i pomoći žrtvi.

  • Na nivou države imamo strateške dokumente, akcijske planove i sav hodogram plana kako sprovoditi zakon i sankcije nad trgovcima ljudima, ali i kako zaštiti žrtve. Na žalost, institucije ne postupaju uvijek u skladu s ovlastima ili na adekvatan način, i sve dok se ne počnu primjenjivati propisane sankcije nad trgovcima ljudi nijedna žrtva u pomoći neće biti adekvatno zaštićena – upozorava Demić.

Na taj način, dodaje, osoba u dva navrata postaje žrtvom.

  • Prvi put kada je eksploatiraju trgovci ljudima, a drugi put kad dođe do institucije koja nestručno postupa prema njoj i ne pomogne joj – objašnjava Demić.

Mnoge žrtve trgovine ljudima, ističe, doživjele su neznanje ili nerazumijevanje u svojim pokušajima da dobiju pomoć.

  • Žrtve su imale traumatična iskustva nakon spašavanja tokom intervjua za identifikaciju i pravnih postupaka. Neki su se suočili s kažnjavanjem za zločine na koje su ih trgovci ljudima prisilili, a drugi su bili izloženi stigmatizaciji ili su dobili neadekvatnu podršku – navodi ona.

Kao primjer loše prakse Demić navodi da u Hercegovačko-neretvanskoj županiji još od 2013. godine postoji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali se on ne provodi.

  • Ta pomoć bila bi primarno za žrtve trgovine ljudima i ranjivim skupinama, djeci i ženama, žrtvama nasilja i raznih oblika eksploatiranja. No, zavod za besplatnu pravnu pomoć, koji bi prema tom zakonu trebao biti oformljen i pružati pomoć osobama u potrebi, nikada nije počeo s radom –  kazala je predsjednica Udruženja Dignitet Edisa Demić.

(FENA)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE