U DDBIH O NOVOM PRAVOPISU BOSANSKOG JEZIKA: OBAVEZNI SMO GA NAPRAVITI JER JE PROŠLO 25 GODINA OD KAD JE URAĐENO PRVO IZDANJE

U današnjem izdanju emisije Dobar dan Bosno i Hercegovino govorili smo o veoma važnoj temi za našu državu i narod.

Hayat

Jezik predstavlja idenitet jednog naroda, upravo o tome danas smo razgovarali sa univerzitetskim profesorom Sanjinom Kodrićem, predsjednikom Bošnjačke zajednice kulture Preporod, s nama je  danas bio i uvaženi akademik prof. dr. Dževad Jahić, vođa stručnog tima za izradu novog pravopisa i  prof. dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik

Prvo izdanje pravopisa Bosanskog jezika objavljeno je 1996.godine. 22 godine poslije tačnije 2018. godine izašlo je novo izdanje Pravopisa Bosanskog jezika autora Senahida Halilovića.

U pripremi je novi pravopis bosanskog jezika a iza njega će stajati široko stručno-naučno tijelo. 

Profesore Jahić kao autor višetomnog rječnika bosanskog jezika, koji predvodi tim koji radi na pravopisu je govorio šta u praksi znači raditi na pravopisu šta je suština tog posla te koji je njegov najveći dio.

Jahić smatra da su u situaciji da pristupe tom poslu jer su obavezni nakon što je prošlo 25 godina od prvog izdanja Pravopisa Bosanskog jezika.

  • Ovdje bi trebalo reči najprije to da posao leksikografski, izrada rječnika, predstavljaju najčvršći temelji, najbolju i najtvrđu osnovicu i za pravljenje pravopisa i na svoj način izradu gramatike. Postoje tri izvora normiranja, temelj je gramatika, izgradnja, gradnja, konstrukcija i sve ostalo su riječnici a krov na vrhu stoji pravopis. Sve je to povezano stručno u smislu uvezanosti u smislu spojenih posuda lingivstičkih. Rad na pravopisu jedini od ovih izvora ne spada u autorski rad. To je praktički ozakonjenje pravila jezičkih u pisanju koji treba u jednoj najširoj osnovi, na osnovi pravopisne komisije da se ovjeri sve ono što bi najbolje išlo u pisanoj praksi i što je najbolje odgovara i tradiciji jednog jezičkog prostora i savremenom stanju savremenoj jezičkoj komunikaciji. Mi smo naprosto u situaciji da pristupimo tom poslu, obavezni smo jer je prošlo 25 godina kad je urađeno prvo izdanje pravopisa, nakon toga istraživanja Bosanskog jezika su bila intenzivna a 25 godina nije malo za nauku a sada raspolažemo daleko preciznim znanjima i saznanjima i možemo mnoge stvari koje su nedorečene ili neuređene u prvom izdanju bolje uraditi i pojednostaviti kako bi upotreba tog pravopisa bila na jednom višem nivou – tvrdi Jahić.

Profesor Kalajdžija je govorio o važnosti posebno u aktuelnom političkom, ali i svakom drugom momenttu naučno uokvirimo naš standardni jezik i ovim pravopisom.

Hayat

Kalajdžija kroz razgovor naglašava da je ovaj Pravopis Bosanskog jezika na kojem se radi pokušaj da se napokon sublimira i valorizira sve ono što je vezano za standardizaciju Bosanskog jezika.

  • Pitanje standardizacije, temeljno pitanje savremenog društva, Bosanski jezik do sada zaista jeste standardiziran. Mi sada već imamo rječnike, imamo preko 110 rječnika na Bosanskom i o bosanskom jeziku urađeno u posljednjih 25 godina, imamo više gramatika imamo i više pravopisa. Ovaj pravopis što se sada radi predstavlja pokušaj da se napokon sublimira i valorizira sve ono znanje vezano za standardizaciju Bosanskog jezika. Ali ne samo standardizaciju već mnogi drugih pitanja koja su usko naučna a koja se mogu uključiti u pitanje normiranja Bosanskog jezika. Mi ovdje govorimo o ortografskoj normi Bosanskog jezika. Zbog toga je važno da novi pravopis koji će napraviti i pripremiti grupa autora, rad te grupe autora mora biti praćen odobravanjem, sugestijama i svačim onim što podrazumijeva što smo mi naslovili kao vijeće za normiranje Bosanskog jezika. Vrlo važna napomena, mi do danas nemamo institucionalno riješeno pitanje standardizacije Bosankog jezika, nemamo Zakona o upotrebi službenih jezika, pitanje Bosanskog jezika u našim Ustavima na nivou države BiH je raznoliko riješeno. Želimo dakle pokrenuti jednu inicijativu i mislimo da će ovo biti put i način da institucionalno sarađuju naučna institucija kao što je Institut za jezik i Bošnjačka zajednica kulture Preporod da je to moguće uraditi. Zato to govorim, Vijeće za normiranje Bosanskog jezika trebalo bi biti tijelo koje će imenovati ove dvije institucije. Ono mora biti trajnoga karaktera. Onda kada ne bude ovih autora i kada se promjene generacije postojaće tijelo koje će voditi računa i vodiće brigu o tome u kojem pravcu se treba standardizirati i normirati Bosanski jezik. To znači da dalje ovaj Pravopis biće stalno, uslovno rečeno ažuriran i moraće pratiti potrebe savremenog čovjeka jer jezik neminovno prati društvo. Jezik mora pratiti civilizacijske druge oblike dostignuća čovječanstva i one zajednice koja se služi tim jezikom. Pravopisi upravo trebaju biti rađeni s tim ciljem da što lakše omoguće komunikaciju na standardnom jeziku – kaže Kalajdžija.

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Preporod ima status bošnjačke kulturne matice. Preporod stoji iza prvog objavljenog pravopisa onog iz 1996.godine. Sad je u pripremi novi,  zašto je važno da pravopis bude pod okriljem matice kakav je Preporod odgovorio je upravo Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

On smatra da je Preporod najpozvaniji da se prihvati ovog posla, ali da je potrebno pozvati i Institut za Bosanski jezik Univerziteta u Sarajevu kao respektabilnu naučnu ustanovu.

  • Uopće na Južnoslavenskom prostoru, pravopise i druge važne normativne priručnike u pravilu i jesu izdavale matične kulturne ustanove naroda o čijim jezicima govorimo. Preporod je najpozvaniji da se prihvati ovog posla, s tim da smo mi smatrali da se ovaj put u izradu pravopisa je potrebno pozvati Institut za Bosanski jezik Univerziteta u Sarajevu kao jednu respektabilnu naučnu ustanovu u kojoj se također duže vrijeme promišljalo o potrebi izdavanja novoga Pravopisa. A zašto, zato što je pravopis uvijek rezultat nekog naučno-stručnog konsenzusa dogovora onoga što će biti pravopisna norma jednog jezika. Mi zapravo pravopisnom i drugi normativnim priručnicima uređujemo jezik kao takav, kao standardni jezik uređujemo ono što je jezik u javnoj upotrebi i to uvijek moraju raditi kao takav, kao standardni jezik uređujemo ono što je jezik u javnoj upotrebi i to uvijek moraju raditi institucije. Samo institucije mogu se baviti nečim što je obavezujuće u širem smislu, to ne mogu raditi pojedinci.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu OVDJE.

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.