Europarlamentarci iz Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta i/ili izvjestitelji iz sjene za Bosnu i Hercegovinu: Tineke Strik, Michael Gahler, Tonino Picula, Hilde Vautmans, Reinhard Bütikofer, Paolo Rangel, Dietmar Köster, Klemen Grošelj i Romeo Franz uputili su pismo ministrima vanjskih poslova 27 država Europske unije, te Josepu Borrellu, visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, i Johannu Sattleru, šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u BiH. Pozvali su na uvođenje čvrstih sankcija Miloradu Dodiku (članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a, op. a) i rukovodstvu RS.
REZERVE MAĐARSKE
- Nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Daytona, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, navodi se u pismu, te dodaje da “međunarodna zajednica, a posebno EU, kolektivno nisu ispunile odgovornost i do sada nisu donijele bilo kakve kazne za teška kršenja Dejtonskog sporazuma”.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, ističe da je vrlo teško procjenjivati kakva bi reakcija EU mogla biti u konačnici.
- Vanjska politika EU se vodi suglasnošću svih članica, a jasno je da bi neke od zemalja mogle imati rezerve prema sankcioniranju Dodika i RS-a. Mađarska je otvoreno izrazila rezerve, a hrvatska Vlada, koja bi prema svojim vrijednostima mogla biti in favorem takvom odnosu prema Dodiku, pod pritiskom je predsjednika Milanovića koji vrlo glasno govori kako problem BiH nije Dodik, nego političko vodstvo u Sarajevu. Sličan je stav i Dragana Čovića (HDZBiH), doduše, ne tako eksplicitan, pa je zato nakon prošlog sastanka Vijeća ministara EU na kojem je njemačka politika, uz potporu Beneluxa, zagovarala uvođenje sankcija, a mađarski se ministar tome odupirao, “diplomatski” izjavio da Dodik nije niti neprijatelj niti saveznik, nego činjenica, govori Gjenero.
Ističe da je “za sada izostanak potpora i pomoći vlastima u manjem bh. entitetu vjerovatniji, negoli uvođenje jasnih sankcija”.
RAZUM POBJEĐUJE?
Prof. dr. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru uvjerena je da će preovladati razumno rješenje, te da sankcije neće biti potrebne.
- U svakom slučaju, nametanje sankcija jednoj državi nije dobro rješenje i narušava povjerenje, poručuje prof. dr. Milićević.
Komentarišući posjetu Olivéra Várhelyija BiH, govori da ona pokazuje da je Uniji stalo da se situacija u BiH riješi na način prihvatljiv svim konstitutivnim narodima u državi, piše Oslobodjenje.ba.
- Izmjenama Izbornog zakona napravit će se pomak u rješenju krize do kraja 2021. Potrebno je osigurati jednakost konstitutivnih naroda u pravima i političkom predstavljanju, kao i implementirati načela jednakosti i nediskriminacije, govori Milićević.
