U HERCEGOVINI ‘ŠETAJU’ PO KUĆNOM PRAGU: KAKO SE ZAŠTITI OD UGRIZA ZMIJE I ŠTA AKO DO NJEGA DOĐE

Muškarca iz Ilijaša je nedavno ujela zmija. Medicinsko osoblje Doma zdravlja Ilijaš uočilo je oticanje jezika, otežano disanje i jako znojenje. Imao je i nagon na povraćanje.

Život mu je spašen samo zahvaljujući brzoj pomoći pripadnika medicinskog tima Hitne pomoći KS.

Proteklih dana čitali smo i o slučajevima u Hercegovini gdje su ljudi na kućnom pragu ili čak i u kući pronalazili i ubili zmiju dugu metar i po, a dešavalo se u susjedstvu da se ovaj gmizavac pojavio i u automobilu, tokom vožnje, pa čak i u mašini za pranje suđa.

S obzirom da je “vrijeme” zmija, kada ih češće viđamo i susrećemo, stručnjaci su objasnili šta treba uraditi da se zaštititmo, ali i ako dođe do neželjenog kontakta.

Iz Bosanskohercegovačkog herpetološkog udruženja “Atra” istakli su za portal “Radiosarajevo.ba” da se zmije za vrijeme vrelih ljetnih dana ne viđaju tako često kao, recimo, u proljeće, jer se sakrivaju od prevelikih vrućina.

  • Međutim, nakon kiša i manjeg pada temperatura ih možemo češće uočiti u prirodi. Urbane sredine ne pogoduju zmijama, ali su ovo životinje koje su konstantno u potrazi za hranom i novim staništem pa mogu zalutati i u gradove – kazali su iz Udruženja “Atra”.

Naglasili su da u gradovima uglavnom srećemo neotrovnice i to, u prvom redu, smuka, smukulju, bjeloušku i ribaricu.

Odrasli primjerci ovih zmija su često duži od jednog metra. Kreću se po livadama i šumama dok sklonište nalaze u visokoj, nepokošenoj travi.

Neke su uže vezane za vodena staništa.

  • Izbjegavanje takvih mjesta će zasigurno umanjiti šanse susreta sa ovim zmijama. Otrovnice su rjeđe i počinju se pojavljivati na rubnim dijelovima gradova. U BiH žive tri vrste otrovnica: poskok, bosanska šarka i šargan. Sve tri su na prvi pogled jako slične, sa trouglastom glavom i karakterističnom šarom u obliku baklave duž leđa pomoću koje ih lako raspoznajemo. Ove zmije rijetko prelaze dužinu od 90 cm – rekli su u Udruženju.

Naglasili su da je poskok najčešća i ljudima najpoznatija otrovnica s prepoznatljivim roščićem na nosu, dok druge dvije rjeđe viđamo jer su vezane za planinska područja, izuzev nekoliko malih populacija šarke u Posavini.

  • Kada boravimo u prirodi uvijek treba imati na umu da smo došli u sredinu koju mnoge životinje nazivaju domom pa i naše ponašanje mora biti u skladu s tim. Opreza ne treba manjkati, ali ne treba preovladati ni strah. Zmije će uočiti vas prije nego vi njih i na prvi znak opasnosti uglavnom bježe, a ujedaju tek kada se nađu u bezizlaznoj situaciji – kada stanemo na njih ili ih pokušavamo uhvatiti. Kada vidimo zmiju najbolje je malo sačekati da sama ode – preporučili su.

Ističu da, ako ipak dođe do ujeda neotrovnice, dovoljno je ranu dezinfikovati.

  • A ako je riječ o otrovnici, ne treba raditi nikakve zahvate na svoju ruku. Potrebno je skinuti odjeću, obuću i nakit u zavisnosti od mjesta ugriza i treba voditi računa da se što više umanje pokreti nastradalog dijela tijela na putu do najbliže zdravstvene ustanove – ukazali su iz Udruženja “Atra”.

I iz Hitne pomoći Kantona Sarajevo ukazali su da se poskok sreće u svim krajevima BiH do visine od 2.000 metara nadmorske visine.

Šarka ulazi i u vodu, a može se sresti i na područjima iznad 2.000 metara i naseljava surovije predjele. Postoji obična šarka, crna šarka, koja se može naći na Velikom i Malom polju na planini Igman, zatim Bosanski šargan koji se može naći i na Bjelašnici, te Planinska šarka koja živi u planinskim područjima iznad 1.500 metara nadmorske visine u južnim dijelovima BiH.

Iz Hitne pomoći navode da prva pomoć kod ujeda podrazumijeva: provjeriti svijest žrtve, ostaviti je da leži kako bi se usporilo širenje otrova, primijeniti imobilizaciju pod pritiskom, pozvati Hitnu pomoć i postupati po instrukcijama, te pratiti disanje i puls. Ne treba dizati ujedeni ekstremitet, te, ako se žrtva mora pomijerati, treba ostati u ležećem položaju, i previti ekstremitet širokim zavojem i to prvo ujedeno mjesto i onda krenuti od vrhova prstiju.

Vrlo je bitno ne dizati ujedeni ekstremitet, ne stezati protok krvi, ne skidati zavoj ni udlagu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE