Ova mini radna reforma imala je za cilj da stvori atmosferu u kojoj će svaki zaposlen raditi kraće, imati adekvatno vrijeme za odmor i učenje kako bi dodatno unaprijedili produktivnost i kreativnost.
Naravno, iza ovih PR riječi dušebrižnosti stoji svjest čelnika kompanije o neodrživom kapitalističkom radnom vremenu koje često podrazumijeva ogroman broj prekovremenih radnih sati, a samim tim i pad produktivnosti zaposlenih.
Tako se ovaj jednomjesečni test od četiri radna dana u sedmici pokazao učinkovitim: produktivnost zaposlenih bila je za 40% viša u odnosu na prethodni period. Ali, to nije bio jedini boljitak – upotreba struje bila je niža za 23%, 59% manje papira je korišćeno za štampanje, a pauze tokom radnog vremena su snižene za 25%. Također, 92% od 2.280 zaposlenih izrazili su pozitivan utisak o skraćenoj radnoj sedmici.
Broj radnih dana nije bio jedina stavka na testu – Microsoftje testirao i efikasnost radnih sastanaka, odnosno njihovo smanjenje. Zaposleni su bili ohrabreni da češće komuniciraju putem onlajn aplikacija nego uživo, a obavezni sastanci nije trebalo da traju duže od pola sata.
Problem prekovremenih radnih sati u Japanu je kod zaposlenih proizvodio probleme sa mentalnim zdravljem, a neke je vodio i u samoubistvo. Čak postoji i izraz u japanskom jeziku karoshi, koji se odnosi na smrt uzrokovanu pretjeranim radom, stresom i depresijom. Microsoft u Japanu sprovešće sličan eksperiment prije kraja ove godine. Njegov cilj će biti motivisanje zaposlenih da pronađu nove načine poboljšavanja efikasnosti i work-life balansa, kao i poziv drugim kompanijama da se priključe kampanji.
Što se tiče radne etike i prekovremenih sati, u Srbiji i dalje prednjači pravilo da ovaj princip preovladava u privatnim kompanijama. U državnim institucijama sve zavisi od sektora, ali često su način i vreme rada mnogo ležerniji.
