U JAVNOM SEKTORU VIŠE UCJENA NEGO KOD PRIVATNIKA

Da li će zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu zaustaviti galamu šefova i omaložavanje radnika u RS? Hoće li rukovodioci u javnom sektoru prestati da vrše pritisak na službenike pred izbore tražeći zagarantovan glas?

Vlada RS je ovaj zakon utvrdila u formi prijedloga i uputila ga u skupštinsku proceduru na usvajanje, a očekuje da će na dnevnom redu biti na prvoj sjednici poslije ljetne pauze. Prethodno je u NSRS usvojen u formi nacrta i poslat je u javnu raspravu.

Predstavnici svih sindikata u RS su najviše zainteresovani da se mobing zaposlenih reguliše posebnim zakonom, a već je jednom takav zakon u formi prijedloga „pao“ u Odboru za privredu NSRS. Objašnjenje sindikata je da su to „zaustavili oni poslanici koji su i poslodavci i kojima nije bilo u interesu da se to reguliše“.

Od tada je prošlo nekoliko godina i mnogo toga se promijenilo na tržištu rada. Radnicima iz manjeg bh. entiteta je sada postalo na dohvat ruke da promijene poslodavca, ima više poslova, a naročito u zemljama Zapadne Evrope. To je, po mišljenju predstavnika sindikata, glavni razlog zbog kojeg sada poslodavci ne koče donošenje ovog zakona. Svjesni su da gube bitk sa radnom snagom.

Ono što je zanimljivo jeste to da predsjednik Sindikata uprave RS, Božo Marić, tvrdi da u javnom sektoru ima puno više mobinga nego kod privatnih poslodavaca. Plate jesu veće i mnogo teže je dobiti otkaz u javnom sektoru, ali, kako kaže Marić, određeni službenici trpe neviđen mobing.

  • O tome se ne priča jer se ljudi boje. Riječ je o psihičkom mobingu i to je jako teško dokazati, jer se sve dešava iza zatvorenih vrata, bez svjedoka. Nadređeni usmeno traži od zaposlenog da uradi nešto što nije u skladu sa zakonom ili drugim propisima. Kada radnik traži da mu se napismeno da to naređenje, onda se dešava da radnik bude prebačen na drugo radno mjesto ili čak i u drugi grad i slično. Ili mu se ne daju nikakvi poslovi, pa je na djelu tzv. mobing praznog stola zbog čega se službenik osjeća beskorisnim iako je veoma dobar radnik – objašnjava Marić za Srpskainfo.
  • Pojašnjenja radi, rukovodioci, koji su tu uglavnom po političkoj liniji, daju sporna usmena naređenja jer neće da ostavljaju trag, svjesni da mogu odgovarati. Kada službenik odbije da to uradi, on bude „kažnjen“, a onda se dovode politički poslušnici, mahači zastavama, koji nisu svjesni da će jednog dana odgovarati. Oni nisu članovi sindikata, smatraju da je politička podrška zaštita, a zapravo će jednom biti prepušteni na milost ili nemilost prilikom promjene rukovodioca – ističe Marić.

Dodaje da se i 2018. godine javno oglašavao zbog toga jer su radnici „morali“ praviti spiskove imena, odnosno glasova pred izbore.

Marić kaže da je predviđeni zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu jedno od rješenja koje je neophodno u RS zbog pravnog okvira kako bi se moglo krenuti u rješavanje problema mobinga radne snage.

  • Sudska praksa za mobing u RS zapravo i ne postoji, jer radnici nisu edukovani kako da postupaju – ocjenjuje Marić.

Postoje istraživanja nevladinih organizacija da mobing na poslu više trpe radnice i da je u RS, samim tim, najviše zastupljen u granama gdje je zaposleno najviše žena. Tekstilna industrija zapošljava najviše radnica.

  • Postoji opšta priča da ima puno mobinga u tekstilnoj industriji zato što ima dosta žena. I to je sigurno tačno, ali mi u Sindikatu nemamo zaprimljenih prijava iako znamo da postoji uznemiravanje radnika. Pomoć vjerovatno ne traže jer je to gotovo nemoguće dokazati. Trebaju posvjedočiti sa nekim od kolega, a to je vrlo teško, odnosno kolege se plaše da to urade iako su to vidjele. Plaše se za svoje radno mjesto – objašnjava za Srpskainfo Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće.

Pozivajući se na istraživanja, on kaže da se mobing najčešće ogleda u galami, požurivanja u obavljanju što više posla, premještanja s jednog na drugo radno mjesto, ali svakako ima i seksualnog uznemiravanja.

  • Budući da u ovoj grani radi puno žena, priča je da je mobing na rodnoj osnovi. To baš i nije tako, mobing trpe i muškarci – upozorava Ružičić.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković, za Srpskainfo kaže da je Prijedlog zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu jedan od rijetkih zakonskih rješenja u novijoj istoriji RS, gdje su stvarno postigli saglasnost sve tri strane – poslodavci, sindikalci i predstavnici Vlade. Zato se nada da će ovaj put zakon biti usvojen u NSRS.

Podsjeća da je mobing inače sankcionisan Zakonom o radu od 2007. godine, ali da je to šturo i nije detaljno uređeno.

  • Ovim zakonom, koji je u skupštinskoj proceduri, nije cilj da se neko procesuira, već da se preventivno djeluje na povredu prava radnika, ali i poslodavaca od strane radnika. Zakon je koncipiran tako da se mobing može vršiti obostrano, što se i dešava u praksi, ali je mobing nad poslodavcima rijedak – dodaje Stanković.

Fizički napad, prijetnja, verbalno napadanje, obraćanje uz viku ili vrijeđanje samo su neki od pojmova definisanih kao uznemiravanje na radu ovim zakonom. Uznemiravanje na radu, po zakonu, jeste svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu koje može da nanese štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode. Uznemiravanje na radu može biti jednokratno ili kontinuirano, aktivno ili pasivno postupanje, između radnika ili između radnika i pretpostavljenih, radnika nad pretpostavljenim ili upućeno od trećih lica s kojima radnik dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVI MITOVI O JEDINCIMA NISU TAČNI

0
Često se za jedince misli da su usamljeni, sebični, razmaženi i da, istovremeno, žive u svijetu jednoroga i duga, jer je sva pažnja na njima. To nije istina.