U NEKIM BH. GRADOVIMA SKORO PA NEMA VIŠE OMLADINE: ZUKIĆ ZA HAYAT O POVRATKU I RAZVOJU SEOSKOG TURIZMA

Povodom Svjetskog dana izbjeglica, gošća Vijesti u 7 Hayat televizije bila je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Dejtonski mirovni sporazum je potpisan prije više od 25 godina, a mi danas i dalje pričamo o povratku izbjeglica.

Podsjećamo, Aneks 7 ovog sporazuma, odnosi se na povratak i integraciju stanovništva koje je izbjeglo iz ratom zahvaćenih područja.

„BEZ STRANKE IZBJEGLICA – NEMA NI POVRATKA“

Zukić je kao predstavnik nevladinih organizacija prisustvovala potpisivanju Dejtonskog sporazuma, te se prisjetila šta su tada rekli u Parizu.

  • Rekli su „ovo nikada vi u BiH nećete ostvariti, ukoliko ne budete imali stranku izbjeglica“. Jer, tada je preko 2 miliona i 200 hiljada ljudi prisilno otišlo iz svojih domova, van granica i unutar BiH, i to se pokazalo da mi i danas pričamo o tome, zato što je Dejtonski mirovni sporazum samo okvirni sporazum kojeg poštuje Vlada RS-a radi toga što se BiH dijeli na dva entiteta i Distrikt Brčko, ali ne i zbog onoga što u njemu piše. Dakle, „dostojanstven povratak u svoje domove sa svim zaštitama ljudskih prava“, što se naravno nije desilo – istakla je Zukić.

SUSJEDI TREBA DA NAM POMOGNU U IMPLEMENTACIJI DEJTONA

Kada je riječ o opstruiranju povratka, Zukić kaže da generalno ne možemo reći da su to samo vlasti iz RS-a, nego općenito neimplementacija Dejtonskog sporazuma.

  • Dejtonski mirovni sporazum – ništa od toga nije moglo biti bolje i kvalitetnije ponuđeno BiH kao taj dokument, ali uz prisustvo garanta, to su dvije susjedne zemlje Hrvatska i Srbija, koje su trebale da pomognu implementaciji. Mi smo sretni da se oni samo ne miješaju, a ne da nam pomognu. Tako da je sad ispalo da i Hrvatska ulaže u BiH za ljude koji se povremeno vraćaju, također imamo iz Srbije dosta pomoći, kroz grantove koji se tiču graničnih projekata, ali ono što je jako važno je da mi u BiH nismo iskoristili, dakle institucije. Mi smo nevladina organizacija od 1993. pa na ovamo, i mi pokušavamo da natjeramo one sisteme i onaj sistem koji je zadužen i naravno ljude koji profesionalno rade. Mi smo imali puno ljudi zaduženih u BiH za implementaciju Aneksa 7, ali nije lijepo ni u Federaciji BiH, mi nemamo poštivanja osnovnih ljudskih prava, od obrazovanja, zdravstva, do zapošljavanja. Prema tome, cijela BiH u je u jednoj teškoj, apatičnoj situaciji kada je u pitanju Aneks 7. Kada bi se on primjenio i da bi se sankcije uvele na to što se ne primjenjuje, mi bismo imali uspjeh.

Dodaje da imaju zvanično ljude koji su se prijavili Ministarstvu za ljudska prava putem entitetskih ministarstava, te da oko 68.000 porodica želi da se vrati u svoje domove i da se tim ljudima pomogne u rekonstrukciji stambenih objekata. 

Međutim, vidjeli smo da nije samo stambeni objekat problem, ali je problem kako ljude vratiti na svoja radna mjesta. Imamo 0,8 do 1 posto ljudi da rade i u ruralnim sredinama. To je jedna posebna, pozitivna priča u BiH koja izvlači kompletan Aneks 7 jer ljudi su ostali bez radnih mjesta i u vrijeme pandemije, a i prije toga.

Tako da ljudi postaju poljoprivrednici, ali oni poljoprivrednici koji će zasigurno moći plasirati svoje proizvode na tržištu, tako da mi to radimo već par godina vrlo uspješno i pokušavamo da agro i turizam u jednu cjelinu predstavimo međunarodnim organizacijama i naravno ono što je jako važno, a to je da naša sela postaju atraktivnija – kazala je Zukić.

U NEKIM BH. GRADOVIMA SKORO PA NEMA OMLADINE

Dodaje da samo u USK-u ima čak 11.500 zahtjeva za uvjerenje o nekažnjavanju, a to je prvi uslov za odlazak iz Bosne i Hercegovine.

  • Imamo 3.500 evidentiranih mladih da je otišlo samo iz USK-a. Kanton 10 je potpuno prazan, od Livna do Kupresa i Grahova, zatim Istočna Bosna, iz zapadne Hercegovine odlaze mladi, naravno lokalne vlasti s tim ne žele ići u javnost, to bi bilo sablasno da kažemo da u jednom Ljubuškom nemamo omladine i da u toku dana prođe 15-ak ljudi, pa i u vremenu sada kad naša dijaspora dolazi – naglašava predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH gostujući u Vijestima u 7.

RAZVOJ AGROTURIZMA JE BUDUĆNOST

Ne odlaze samo pojedinci, odlaze kompletne porodice. Pandemija je sve to malo usporila, ali Zukić kaže da ipak na sve moramo optimističnije gledati jer imamo još uvijek dosta ljudi koji sebi misle dobro i vide sebe u BiH.

  • Drugačije ne bi mogli opstati da sami sebi ne pomognu, a to je razvoj agroturizma. Mi smo prije mjesec dana završili jedan veliki projekat gdje smo uključili oko 120 naših porodica, educiranih i spremnih za goste. Istovremeno je vrlo važno da se svi poljoprivredni proizvodi iz tih krajeva uvežu.

Zukić često obilazi teren, i svjedok svijetlih primjera.

  • U svakom gradu postoje divne priče, samo treba znati gdje su, jer te pozitivne priče nisu nekako interesantne, uvijek idemo na one loše priče i odlazak. Mi paralelno sa konstatacijom da ljudi odlaze, pokušavamo da ljude i zadržimo, „stop iseljavanju“, pa brojnim kampanjama. Ne podržava nas nijedan donator, mi to radimo volonterski sa srcem mladih ljudi koji su nevjerovatni. Nedavno je 40 mladih završilo edukacije, a imamo primjer u Mrkonjić Gradu da je načelnik u budžetu izdvojio 425.000 KM da bi pomogao svim ljudima koji žele da se bave agroturizmom, dakle, ako im zafali par hiljada, općina će to finansirati – kazala je, između ostalog, Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, gostujući u Vijestima u 7 Hayat televizije.

Pogledajte video OVDJE.

(Ismar Imamović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE