U SIVOJ EKONOMIJI SKORO TREĆINA BDP-A U BIH

Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija suočavaju se s rasprostranjenom sivom ekonomijom, koja se procjenjuje na 27,1 odsto BDP-a u Hrvatskoj i približno 30% u ostale tri države, što znatno premašuje prosjek Evropske unije od 17,9 posto.

Ovo se navodi u opsežnoj studiji “Rasvjetljavanje ekonomije u sjeni: Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države jugoistočne Evrope”, koju je uradio Centar za politike i upravljanje.

Istraživanje je sprovedeno u navedenim zemljama regiona putem anketiranja 4.064 punoljetna ispitanika, a zasniva se na analizi percepcije i stavova prema kvalitetu institucija, nivou oporezivanja, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji, kao i poreskom moralu, odnosno pravdanju djelovanja u sivoj ekonomiji.

Najzanimljiviji podaci i zaključci, koji daju jasnu sliku o problematici sive ekonomije regiona, su u segmentima rada na crno i kupovini bez dobijanja računa, te opravdavanju i kažnjavanju djelovanja u sivoj ekonomiji. Nalazi istraživanja ukazuju da je u sve četiri države prisutan rad na crno i djelomično neprijavljeni rad, odnosno 25,8 odsto građana Srbije poznaje bar jednu osobu koja radi na taj način, dok u ostale tri države ovaj procenat varira od 16,3 odsto u Hrvatskoj i do 18,7 odsto u Crnoj Gori.

  • Ovo je osjetljiva tema, što bi značilo da su stvarne stope vjerovatno više. Istraživanja ukazuju i da 41,3% građana Srbije predstavlja potencijalnu neprijavljenu radnu snagu, dok procenti u ostale tri države variraju od 29,2% u BiH do 35,5% u Crnoj Gori”, navodi se u studiji.

Rezultati istraživanja ukazuju i na visoku učestalost neformalne kupovine robe i usluga, te 32,3 odsto građana Crne Gore nabavlja robu i usluge bez dobijanja računa, a u ostale tri države ovaj procenat varira od 20,5 odsto u BiH do 28,8 odsto u Srbiji. Oko 25 odsto populacije regije opravdava rad na crno i kupovinu bez dobijanja računa, pišu Nezavisne.

  • Siva ekonomija negativno utiče na prikupljanje javnih prihoda te tako i na kvalitet i dostupnost javnih usluga, odnosno dolazi do smanjenja budžetskih sredstva za obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja, kulturu, te za sve ostale usluge koje država pruža, a koje se finansiraju iz poreza”, saopštili su iz Centra za politike i upravljanje.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne” da je za njega jedino iznenađenje u rezultatima istraživanja da razlika između Hrvatske i ostalih posmatranih država nije veća.

  • Ne zato jer sam očekivao drugačije stavove stanovnika Hrvatske, nego jer sam očekivao da su unaprijedili rad inspekcijskih službi i efikasnije sprovode zakone zbog članstva u EU”, kazao je Gavran.

Dodao je da su rezultati sasvim očekivani iz nekoliko razloga, kao što su zakonski okvir, poreska i druga opterećenja nisu posticajna za legalno zapošljavanje, već naprotiv – podstiču rad na crno zbog drastične razlike u troškovima radne snage u jednom i drugim slučaju.

  • Inspekcijske i druge službe ne ukazuju potrebne napore da kontrolišu primjenu propisa, a najčešće i objektivno nemaju dovoljno resursa, pa je tako poslovanje bez izdavanja računa, prijave prometa i plaćanja obaveza olakšano”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, korupcija na svim nivoima dodatno urušava sistem jer se političkim i ličinim vezama ili čak direktnim podmićivanjem može postići da vas inspekcije zaobilaze ili da eventualne sankcije budu minimalne.

  • Ipak, uz sve ove razloge na strani institucija, jedan od najvećih ukupno je percepcija građana i onih koji aktivno krše zakone i onih koji tek kao kupci ne insistiraju na izdavanju računa, da se plaćanjem poreza i drugih obaveza ne finansiraju javne potrebe nego ogroman dio ovog novca nestaje u korupciji i privatnim bogaćenju političara i njihovih poslovnih partnera kroz preplaćeni administraciju, namještene javne nabavke i druge oblike pronevjera i zloupotreba”, ističe Gavran.

Da bi se siva ekonomija suzbila, kako je dodao, propisi moraju biti posticajni za legalno poslovanje, a inspekcije i realizacija propisa moraju biti efikasni. Kako zaključuje Gavran, da bi građani svemu tome pomogli, moraju vjerovati da se javna sredstva troše u njihovom interesu i njihovu korist.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

U MEĐUVREMEN DIPLOMIRALA U TRAVNIKU: DOBILA OTKAZ ZBOG LAŽNE DIPLOME, SUD...

0
Sud je vratio na posao bivšu šeficu financija Nacionalnog centra zaduženog za provedbu državne mature, Višnju Denjo, koja je dobila otkaz jer je radila s lažnom diplomom, a u međuvremenu je diplomirala u Travniku, piše u petak Jutarnji list.