U TOKU JE NOVA UTRKA U NAORUŽANJU, A JEDAN OD NAJMOĆNIJIH VLADARA IMA JEZIVU PORUKU: KO SE IGRA S VATROM, IZGORJET ĆE

U prostranom brodogradilištu Jiangnan u Šangaju radnici postavljaju katapulte koji će odvojiti najnoviji i najnapredniji kineski nosač aviona od njegova dva starija sestrinska broda.

Takav brod visoke tehnologije moći će odašiljati zrakoplove u nebo istom brzinom kao i njegove američke kolege, što je još jedan primjer brze kineske vojne modernizacije, piše CNN.

Ipak, radi se o trendu koji cijelu regiju stavlja na rub.

Posljednjih mjeseci posebna pažnja bila je usmjerena na rastuće tenzije između Tajvana i Kine, odnosno Taipeija i Pekinga. No, potencijalni sukob u Aziji proteže se daleko izvan Tajvanskog tjesnaca.


Tiha utrka

U cijeloj regiji zemlje učestvuju u vlastitoj tihoj utrci u naoružanju kako ne bi zaostajale. No, stručnjaci upozoravaju da bi svaka pogrešna procjena mogla dovesti do sukoba u regiji koju već razdiru granični sporovi i stara rivalstva.

U istočnoj Aziji Japan i Južna Koreja ubrzano moderniziraju svoju vojsku kao odgovor na prijetnje iz Kine i Sjeverne Koreje, čije je vodstvo posebno osjetljivo na znakove vojnog napretka u blizini. Nakon što je Južna Koreja testirala novi projektil prošlog mjeseca, Pjongjang je opomenuo Seul zbog njihove “nepromišljene ambicije”.

U međuvremenu, povećana vojna ulaganja Indije nakon sukoba s Kinom na njihovoj spornoj himalajskoj granici riskira rasplamsavanje napetosti s njezinim dugogodišnjim suparnikom, Pakistanom.

Slična je situacija i sa zemljama s preklapajućim teritorijalnim zahtjevima u Južnom kineskom moru, koje se mogu boriti za održavanje diplomatskog statusa quo, dok Peking agresivno stavlja svoje pravo na strateški vrijedne brodske putove.

Analitičar Australskog instituta za stratešku politiku, Malcom Davis, za CNN je kazao da je regija zarobljena u “sigurnosnoj dilemi”, odnosno u “geopolitičkoj spirali u kojoj zemlje stalno jačaju vlastite vojske kao odgovor na rast snaga svojih susjeda”. “Potencijal za veliki rat sila raste”, kazao je Davis dodajući da “dolazi do potencijalne krize”, prenosi Net.hr.


Vojni uspon Kine

No, kako je uopšte došlo do vojnog uspona Kine? Kineska vojska se brzo proširila pod predsjednikom Xi Jinpingom. Najveću svjetsku mornaricu ima upravo kineska narodnooslobodilačka armija (PLA), kao i tehnološki napredne nevidljive avione (Stealth aircraft) i na kraju, rastući arsenal nuklearnog oružja.

Iako se čini da imaju gotovo sve, vojna modernizacija kineske vojske tek je započela, a zahvaliti tome može i vojnom proračunu koji raste iz godine u godinu (2021. godine je iznad 200 milijardi dolara, što je još uvijek daleko ispod proračuna SAD-a za 2022., odnosno 740 milijardi dolara). Ipak, PLA je ovime zatvorila tehnološki jaz s američkom vojskom.

Podsjetimo i na to kako je nedavno Pentagon tvrdio da je Kina testirala hipersonični projektil.

  • Ono što smo vidjeli bio je vrlo značajan događaj testiranja hipersoničnog oružnog sistema. I to je vrlo zabrinjavajuće – rekao je Mark Milley. Kina je odgovorila kako se ne radi o “projektilu”, već “rutinskom eksperimentu svemirske letjelice.

Regiju, ipak, ne uznemiruje činjenica da je Kina postigla značajan iskorak što se tiče vojnog naoružanja, već njezin stav.

Govoreći na proslavi 100. godišnjice vladajuće kineske Komunističke partije u julu, Xi je rekao da Kina više neće biti “maltretirana, ugnjetavana ili pokoravana” i da će svako ko to pokuša “krvavo razbiti glavu o veliki čelični zid”.

Na virtualnom sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom protekle sedmice, Xi je rekao da će Kina poduzeti “odlučne mjere” ako separatističke snage na Tajvanu prijeđu “crvenu liniju”.

  • Takvi potezi su izuzetno opasni, baš kao i igranje vatrom. Ko se igra vatrom, izgorjet će – rekao je Xi.

Tokom proteklih nekoliko godina, diplomatski predstavnici Kine počeli su zauzimati agresivniji stav prema kritičarima Pekinga na međunarodnoj sceni, zbog čega ih kineski i zapadni mediji često nazivaju “ratnicima vukova”. Oni se snažno suprotstavljaju bilo kakvom uočenom omalovažavanju Kine.

Arzan Tarapore, istraživač za Južnu Aziju na Sveučilištu Stanford, rekao je da agresivno držanje i diplomacija Pekinga pod Xijem alarmiraju njegove susjede.

  • Ovo nije samo drskost diplomacije ‘ratnika vukova’, već očita spremnost da silom pritisne svoje teritorijalne zahtjeve – kazao je Tarapore.

Od kraja Drugog svjetskog rata, SAD je bio glavni jamac mira i stabilnosti u regiji, posebice kroz svoje bliske sigurnosne saveze s Japanom, Južnom Korejom i Filipinima. No, prijetnja američkim povlačenjem iz regije pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, u kombinaciji s njegovom politikom “Amerika na prvom mjestu” dovela je do toga da se zemlja okrene protiv njega.

  • Otkako je izabran, Biden je potvrdio svoju predanost Indo-Pacifiku, ali prijetnja druge Trumpove administracije 2024. i kaos koji je rezultirao povlačenjem SAD-a u Afganistanu naveli su američke saveznike u Aziji da pojačaju vlastitu vojsku protiv bilo kakvih mogućnosti – rekao je Tarapore.
  • Bojim se da će sada uvijek postojati mala zvjezdica (u srednjovjekovnim kodeksima znak za predah, što bi u ovom slučaju označavalo opreznost, op.a.) kada zemlje u regiji uzmu u obzir SAD – da nisu imuni na domaću nestabilnost ili strateško ludilo – rekao je Tarapore.


Japan i Južna Koreja grade svoje snage

Dvije zemlje s najbržom militarizacijom su one koje su zemljopisno najbliže Kini: Japan i Južna Koreja. Uoči svoje izborne pobjede u oktobru, japanski premijer Fumio Kishida obećao je udvostručiti vojni proračun zemlje ako bude ponovno izabran, povisivši ga na 2 posto BDP-a po prvi put nakon Drugog svjetskog rata.

Iako ne postoji vremenski okvir za povećanje, ono bi japanskoj Vladi omogućilo brzo širenje svojih snaga u trenutku kada se Tokio osjeća pod rastućim pritiskom susjedne Sjeverne Koreje i Kine.

Japan je nedavno najavio planove za postavljanje više projektila na svoj lanac otoka Okinawe (nalazi se samo nekoliko stotina milja od kineskog kopna). Stručnjaci to raspoređivanje vide kao odvraćanje od bilo kakvih poteza Pekinga protiv Tajvana.

Također je proširila svoju vojsku posljednjih godina s borbenim avionima F-35, koje su licencirali ili kupili od SAD-a, zajedno s prenamijenjenim nosačima aviona za njihov transport. Snage samoobrane zemlje također žele dodati visokotehnološke podmornice, razarače i nevidljive lovce u svoj arsenal.

Dok je susjedna Sjeverna Koreja čest sadržaj u vijestima zbog svog raketnog programa, i Južna Koreja ubrzano širi svoje snage. Seul želi ojačati svoju vojsku, djelomično kako bi se manje oslanjala na svog dugogodišnjeg saveznika, Sjedinjene Države.

Seul je u septembru objavio da je uspješno testirao balistički projektil lansiran s podmornica (SLBM), što je jedno od prvih velikih ispitivanja otkako je Biden pristao prekinuti 40-godišnji sporazum koji ograničava južnokorejski program naoružanja.

Ograničenja su postavljena 1979. kako bi se spriječila utrka u naoružanju za razvoj raketa između dviju Koreja. Završetak sporazuma još je jedan korak Južne Koreje prema vojnoj nezavisnosti, što bi moglo izazvati intenzivniju utrku u naoružanju. Južna Koreja već planira pustiti u pogon svoj prvi nosač letjelica za potencijalno raspoređivanje 2033. godine.

Iako su i Japan i Južna Koreja dugogodišnji američki sigurnosni saveznici, s neugodnim odnosima s Kinom i Sjevernom Korejom, njihove bilateralne veze ponekad su narušene historijskim pritužbama i teritorijalnim sporovima.

Dvije vlade redovno se diplomatski sukobljavaju zbog historijskih kršenja ljudskih prava tijekom ranog 20. vijeka, kada je Japan okupirao Južnu Koreju, a stručnjaci govore kako nijedna vlada vjerovatno neće htjeti da druga ide previše daleko u pogledu vojnog napretka.

  • Neki desničarski čelnici u Tokiju će reći, ‘pogledajte Južnu Koreju, ona ima nosač aviona, punopravni nosač aviona, mi ga također moramo imati… kao pitanje nacionalnog ponosa’ -kazao je stručnjak za pitanja Indo-Pacifika na Sveučilištu Webster u Švicarskoj, Lionel Fatton.

Iako se čini gotovo nevjerovatnim, činjenica je da ne želi svaka država saveznica SAD-a više vojne neovisnost. U šokantnoj najavi u septembru, Australija se čvršće vezala za Washington formiranjem novog sigurnosnog saveza sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom u Indo-Pacifiku.

Prema sporazumu, poznatom kao AUKUS, saveznici će dijeliti informacije, uključujući američku tehnologiju koja bi mogla dovesti do toga da Australija dobije vlastitu flotu podmornica na nuklearni pogon, što bi Australiji omogućilo širenje njezinog dometa u Južno kinesko more, a istovremeno bi učvrstilo uporište za London i Washington u regiji.

Odluka je jasno dala do znanja da Australija bira SAD umjesto Kine, mijenjajući ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom području. Ta je odluka ujedno i uznemirila nacije diljem jugoistočne Azije koje se bore održati dobre odnose s Pekingom, štiteći svoje interese.

Rezervu spram AUKUS-a javno su izrazile i Malezija i Indonezija. Jakarta je izrazila zabrinutost da bi to moglo dovesti do regionalne utrke u naoružanju. Američki ambasador u Indoneziji Sung Kim rekao je da su te zabrinutosti neopravdane.

Indonezija je usred pokušaja velike vojne modernizacije. Predsjednik Joko Widodo pozvao je u junu na ulaganje od 125 milijardi dolara i povećao vojne patrole u Južnom kineskom moru, gdje Kina polaže pravo na ogroman teritorij koji se preklapa s područjima na koja polažu pravo druge zemlje.

Ali drugi podnositelji zahtjeva za Južno kinesko more, uključujući Filipine i Vijetnam, bore se s vlastitim vojnim jačanjem, rekao je Davis.

U julu je vijetnamski vojni stručnjak Nguyen The Phuong napisao da je vojna modernizacija Vijetnama zapravo zaustavljena zbog proračunskih ograničenja i navodne korupcije u oružanim snagama. Filipinski ministar odbrane Delfin Lorenzana u septembru je okrivio SAD zbog odbijanja pružanja visokotehnološkog oružja Filipinima.

Davis je rekao da je tradicionalni stav za zemlje Saveza država Jugoistočne Azije (ASEAN), uključujući Vijetnam, Maleziju, Filipine i Indoneziju, izbjegavanje sukoba u korist održavanja statusa quo i ostanak nesvrstanih.

Upozorio je i da bi svaka daljnja agresija Pekinga u Južnom kineskom moru mogla potaknuti zemlje da zauzmu jači militaristički stav.

  • Ako Kinezi proglase identifikacijsku zonu protuzračne obrane u Južnom kineskom moru ili zauzmu dodatne teritorije ili počnu stvarati dodatne umjetne otoke… (to) bi zapravo moglo generirati države ASEAN-a da učine taj korak – rekao je.


Vojne prijetnje

Osim Tajvana, većina stručnjaka smatra da je najopasniji vojni sukob u Aziji granica između Kine i Indije. Deseci kineskih i indijskih vojnika ubijeni su u junu 2020. u sukobima u dolini Galwan, području na koje Kina polaže pravo kao dio Xinjianga i dio Ladakha od strane Indije. Od tada višestruka nepotvrđena izvješća upućuju na to da Peking i Delhi šalju vojnike na granicu.

Indija ima treći najveći vojni proračun na svijetu, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira, procijenjen na oko 72 milijarde dolara. Osim toga, ima vojsku s više od 3 miliona ljudi. Angažirana je i na vlastitom programu vojne modernizacije, nabavi nove opreme, uključujući 83 borbena aviona domaće proizvodnje i 56 Airbusovih transportnih aviona C295.

Indija ima domaći nosač aviona, INS Vikrant, u pomorskim pokusima i provodi raketne testove kako bi poboljšala svoj balistički arsenal.

  • Zračnim snagama kao cjelini prijeko je potrebna dokapitalizacija, a mornarica brže povlači podmornice nego što ih zamjenjuje – rekao je Tarapore. Ipak, susjedni Pakistan bi bilo kakve dodatne poteze Indije za jačanje svojih oružanih snaga mogao negativno ocijeniti. Dvije nuklearne sile desetljećima imaju “neugodan mir”.

Tarapore je rekao da je malo vjerovatno da bi Indija mogla prilagoditi svoj vojni rast na način koji ne bi izazvao zabrinutost u Pakistanu, zbog čega možda neće ni pokušati smiriti Islamabad i nastaviti bez obzira na to.

Kina ne pokazuje znakove zaustavljanja svog vojnog rasta, a Peking je to djelimično pripisao jednoj činjenici: SAD-u.

Američka vojska posljednjih godina povećava svoju prisutnost u azijsko-pacifičkoj regiji, uključujući poduzimanje čestih operacija slobodne plovidbe u blizini otoka koje drže Kinezi u Južnom kineskom moru i plovidbe jedrenjacima kroz Tajvanski tjesnac.

SAD je u julu poslao više od dvadesetak naprednih F-22 nevidljivih lovaca u Guam na vježbe, dok je USS Carl Vinson, prvi nosač aviona američke mornarice opremljen lovcima F-35C, izveo vježbe s japanskim snagama samoobrane u septembru u Južnom kineskom moru.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova redovno je optuživalo Washington da je odgovoran za militarizaciju u azijsko-pacifičkom području. Budući da Kina jača svoje snage kao odgovor, isto čine i susjedne zemlje. Kao rezultat toga, ne nazire se kraj militarizaciji u regiji, a većina stručnjaka smatra da će se ona vjerovatno ubrzati, povećavajući šanse za pogrešnu procjenu i na koncu – sukob.

Političari i stručnjaci širom regije uspoređivali su utrku u naoružanju i napetosti u azijsko-pacifičkom području s Evropom 1930-ih, neposredno prije početka Drugog svjetskog rata.

Peter Layton, s Azijskog instituta Univerziteta Griffith, smatra da mogućnost rata između velikih sila u azijskoj regiji u sljedećih 10 godina raste, ali se nada da bi gospodarska i trgovinska međuovisnost Kine i njezinih suparnika u Aziji, kao i SAD-a, mogla pomoći u odvraćanju svake vojne akcije.

  • Postavlja se pitanje je li gospodarski sustav dovoljno jak da izbjegne vojni sukob”, kazao je. Međutim, Layton smatra da bi ekonomska međuovisnost, iako bi mogla spriječiti rat u Aziji, mogla potaknuti rastuću ekonomsku prisilu u cijeloj regiji, kao što su trgovinska ograničenja koja je Kina postavila Australiji tokom prošle godine. “Mogu koristiti pozitivne ili negativne sankcije kako bi kontrolirali većinu ljudi koristeći moć novca – poručio je.

Davis je pak poručio da brojne nacije nemaju velikog izbora te vjeruje da će se agresivno ponašanje kineske vlade i vojna modernizacija nastaviti bez obzira na to kako njezini susjedi reagiraju.

Tarapore je kazao da je moguće da bi vojna slabost sama po sebi mogla izazvati agresiju, dok bi vojna moć “također mogla biti zastrašujuća za nekadašnje agresore i služiti za odvraćanje, a ne za izazivanje rata”. Kako dalje navodi, “dolazi vrijeme kada će zemlje u Aziji morati odabrati koji oblik sigurnosti im je najvažniji – sigurnost vojnog sredstva odvraćanja ili bilo kakvu zaštitu koju nudi prešutno pristajanje na širenje Pekinga”. “Utrke u naoružanju su skupe. Njihov gubitak može biti skuplji”, zaključio je.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE