UBIJALI SU ŽENE, DJECU I MUŠKARCE: SJEĆANJE NA 264 ŽRTVE BILJANA I DALJE NE BLIJEDI

Masakr i egzekucija 264 muškarca, žena i djece bošnjačke nacionalnosti u selu Biljani u općini Ključ desio se na današnji dan 1992. godine.

Arhiv

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) je u povodu 28. godišnjice masakra predstavio publikaciju “Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija”. Publikacija je objavljena kao jedanaesta knjiga u ediciji: “Ratni zločini – transkripti presuda sudova u Bosni i Hercegovini”.

Napad na selo Biljani započeo je u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. godine, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada srpske vojske u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije.

Nakon ulaska u selo, srpske snage su izvršile pokolj i egzekuciju 264 muškarca, žena, djece i staraca bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani sela Biljani što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini.

Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bedo Ćehid, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagid, koja je umrla u jami u zagrljaju ubijene majke.

Neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine, na lokalitetima masovnih grobnica Lanište I, Crvena zemlja I i II ekshumirano je 220 tijela.

Identifikovani su ubijeni Bošnjaci iz zaseoka Donjih Biljana, Brkida, Osmanovića, Domazeta, Džaferagića, Čehida, Mešana i Jabukovaca.

U godinama koje su uslijedile redovno su pronalažena tijela ubijenih u manjim i pojedinačnim grobnicama, u šumama ili napuštenim i spaljenim objektima.

Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice iz kojih su ekshumirana 34 tijela.

Sud Bosne i Hercegovine je u martu 2005. godine podigao optužnicu protiv Marka Samardžije koji je u svojstvu komandira Treće čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske naredio i učestvovao u masakru u Biljanima.

Marko Samardžija je dana 3. novembra 2006. godine osuđen na 26 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, a presudom su potvrđeni navodi iz optužnice o masovnim zločinima protiv bošnjačkih civila.

Međutim, u drugostepenom postupku pred Sudom BiH, Samardžija je 23. oktobra 2008. godine oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.

Osim prvostepene i drugostepene presude, unutar te knjige nalaze se analiza o nestalim osobama i pronađenim masovnim grobnicama, kao i lista verificiranih nestalih osoba čiji se nestanak može dovesti u vezu sa događajima u julu 1992. godine u selu Biljani u općini Ključ.

  •  Podaci su preuzeti od Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Knjigu objavljujemo u znak sjedanja na stradalo stanovništvo Biljana kod Ključa – saopćeno je iz UDIK-a.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.