Ukrajina, bivša sovjetska republika koja sada teži pridruživanju Europskoj uniji i NATO-u, postala je potencijalno žarište između Rusije i Zapada jer su odnosi na najgoroj razini otkako je završio hladni rat.
- Pozvat ćemo saveznike da se pridruže Ukrajini u sastavljanju mjera odvraćanja – rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je stigao na razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a u Rigu.
Kao dio tog paketa, NATO bi trebao pripremiti privredne sankcije za Rusiju ako “odluči odabrati najgori scenarij”, rekao je dodajući da bi savez također trebao potaknuti vojnu i odbrambenu saradnju sa Ukrajinom.
- Uvjereni smo da ćemo, ako udružimo napore, ako djelujemo koordinirano, moći odvratiti predsjednika Putina od odabira najgoreg scenarija, a to je vojna operacija – rekao je Kuleba.
DANSKI MINISTAR: NAPAD NA UKRAJINU IMAO BI TEŠKE POSLJEDICE
Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod rekao je novinarima po dolasku na sjednicu NATO-a da će svaka vojna operacija koja bi narušila suverenitet Ukrajine imati “teške posljedice” i da je Danska spremna na “teške” sankcije.
U svojim izjavama ponovio je komentare NATO-a i Sjedinjenih Država, koji su u utorak objavili oštra upozorenja Rusiji da će platiti visoku cijenu za svaku novu vojnu agresiju na Ukrajinu.
- Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju – rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon prvog dana razgovora 30 saveznika u Rigi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om u Ukrajini postavi projektile koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da će u srijedu o tom pitanju imati više informacija nakon konzultacija sa saveznicima u NATO-u.
Kremlj je 2014. pripojio crnomorski poluotok Krim, a zatim je podržao pobunjenike koji se bore protiv vladinih snaga na istoku zemlje. U sukobu je život izgubilo 14.000 ljudi, prema Kijevu, i on još uvijek tinja.
Kuleba je također upozorio na bjelorusko priznanje Krima, nakon što je čelnik te zemlje i bliski saveznik Rusije Aleksandar Lukašenko rekao da je poluotok Krim legalno ruski teritorij preokrenuvši svoj javni stav, izvijestila je novinska agencija RIA.
- Potencijalno bjelorusko priznanje okupiranog Krima bit će tačka s koje nema povratka u našim bilateralnim odnosima, a mi ćemo djelovati. Jer za nas Krim nije polje za kompromise – dodao je Kuleba.
