ULAGAČI TRAŽE SIGURNO UTOČIŠTE U ZLATU, KOJE JE POSTAVILO NOVI REKORD I POPELO SE IZNAD 2.270 DOLARA ZA UNCU

Tržišta dionica nesretno su ušla u drugo tromjesečje, uz rast "pogrešnih" stvari - cijena nafte i prinosa na državne obveznice. Razlog za uzbunu je očekivanje da će Sistem federalnih rezervi (FED) ove godine vrlo oprezno smanjivati ​​kamatne stope.

Pad indeksa u ponedjeljak je na Wall Streetu ipak bio prilično blag, no u utorak je već bio značajniji jer su Dow Jones i S&P 500 izgubili oko postotak vrijednosti. Usred rastućih napetosti na Bliskom istoku, cijena američke lake nafte premašila je 85 dolara prvi put od oktobra. Federalne rezerve očito će imati puno posla oko smanjenja inflacije na ciljanu razinu od dva posto. Kako su objavljeni i neočekivano dobri makroekonomski podaci, Fedovo junsko snižavanje kamata, koje su tržišta već uvelike ugradila u cijene dionica, ugroženo je.

Ovosedmični pad vodećih burzovnih indeksa stoga ne čudi, tim više što smo u prvom tromjesečju (uz sve geopolitičke napetosti) zabilježili neočekivano visok rast – indeks S&P 500 porastao je deset posto.

U utorak su porasle samo vrijednosti dionica energetskih kompanija. Popularni iShares Global Energy ETF porastao je na najvišu razinu od rujna 2014. S negativne strane, Tesla je ponovno bio jako izložen. Nakon vijesti da je prodaja električnih vozila u prvom tromjesečju bila 8,5 posto manja nego u istom razdoblju 2022., dionica je poletjela prema dolje za više od pet posto.

Postavlja se pitanje gdje tražiti prilike za ulaganje nakon što su procjene u SAD-u postale povijesno vrlo visoke, a višestruka zarada već je 30 posto iznad prosjeka.

Hedge fondovi su ove godine počeli dodavati više evropskih dionica (uglavnom informacijske tehnologije i poluvodiča) u svoje portfelje, dok su smanjili izloženost Sjevernoj Americi, prema podacima koje je objavio Morgan Stanley. U Evropi su vrednovanja niža, prosječni multiplikator očekivane dobiti je 14, a u SAD-u 21. Ipak, ove je godine indeks S&P 500 u prvom kvartalu “potukao” STOXX 600, nakon što mu je rast bio dvostruko veći od prošle godine.

Ako rizični fondovi vjeruju evropskim berzama, to je očito gore za evropsko gospodarstvo, piše britanski The Economist u posljednjem broju.

Evropa se suočava s trostrukim šokom: prvo ju je pogodio energetski udar (nakon početka rata u Ukrajini), sada se bori s jeftinim kineskim uvozom (uglavnom proizvođači električnih vozila vrlo brzo osvajaju tržišne udjele), suočiti s još višim carinama na izvoz u SAD, ako Donald Trump bude izabran. Gospodarstvo je sve više na nogama.

Nakon 2019. stvarni gospodarski rast EU iznosio je četiri posto, što je polovica rasta SAD-a. Prognoze govore da će ovogodišnji rast biti manji od jedan posto. Njemačka je u recesiji, Francuska je objavila da je prošlogodišnji proračunski deficit iznosio 5,5 posto, što je znatno iznad očekivanja.

Ali, SAD ima i svojih problema. Istina je da je privredni rast neočekivano visok, ali sve više na račun alarmantne zaduženosti. Neovisni nadzorni organ američkog Kongresa čak upozorava da SAD riskira sličnu krizu na tržištu obveznica s kojom se Velika Britanija suočila prije godinu i po, kada je tadašnja premijerka Liz Truss nepromišljeno najavila smanjenje poreza, a britanske obveznice oštro pale kao proizlaziti.

Američki dug već sada iznosi 35 triliona, što je gotovo 130 posto BDP-a (u istoriji su takva zaduženja uglavnom završavala bankrotom), a samo za kamate SAD bi 2026. godine trebao platiti bilion (hiljadu milijardi) dolara. Dođe li Trump u Bijelu kuću u novembru, nastavit će politiku smanjenja poreza, očekuje se da će smanjiti porez na dobit s 21 na 15 posto.

Čak i uz rast američkog duga bez presedana, neki ulagači traže sigurno utočište u zlatu, koje je postavilo novi rekord i popelo se iznad 2.270 dolara za uncu. Bitcoin je u utorak osjetno pao i skliznuo ispod 65.000 dolara, tako da je ponovno više od deset posto udaljen od rekordne vrijednosti postignute sredinom ožujka (niskih 74.000 dolara).

Uzbuđenje koje je bilo tako očito nakon pokretanja američkih spot bitcoin ETF-ova u siječnju jenjava. Ako je od tada došlo do priljeva od 12 milijardi dolara u ove novonastale instrumente, slika se posljednjih dana okrenula. U ponedjeljak su ti fondovi prijavili neto odljeve u ukupnom iznosu od 86 miliona dolara. Na tržište (kao i na dionice) također negativno utječe sve manja vjerojatnost da će Fed doista započeti ciklus smanjenja stopa u junu.

(E.F. /AA)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UN ĆE POKRENUTI APEL ZA 2,8 MILIJARDI DOLARA ZA GAZU I...

0
Ujedinjene nacije (UN) su u utorak objavile da će pokrenuti globalni poziv za donacije u iznosu od 2,8 milijardi dolara za pomoć stanovništvu Pojasa Gaze i Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.