Miroslav je bio saborski zastupnik i čelnik obavještajnih službi i najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana. I Miroslav Tuđman je žrtva Covida-19.
Iako u politici nikada nije ostvario ni približna postignuća poput svojeg oca (s kojim je dijelio gotovo nevjerojatnu fizičku sličnost), ipak je učestvovao u brojnim prijelomnim situacijama, nakon pada komunizma u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Rođen je 25. maja 1946. u Beogradu, gdje je u to vrijeme Franjo Tuđman službovao u Generalštabu Jugoslavenske armije. Dobio je ime po Miroslavu Krleži, a u Beogradu je živio do 1961., kada se porodica Tuđman, preselila u Zagreb, javlja Jutarnji list.
Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970. Iako je, nakon slamanja maspoka, njegov otac postao disident, a ubrzo završio u zatvoru, Miro Tuđman je živio prilično normalnim životom.
Od 1972. radio je u Referalnom centru u Zagrebu, poslije 1977. u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranio je 1985., četiri godine kasnije, još uvijek u vrijeme socijalizma, postao je osnivač i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije (1989–90), da bi 1998. bio promoviran u rang redovnog profesora.
Naučno i stručno bavio se teorijom i epistemologijom informacijske nauke te problemima državne sigurnosti.
Postao je zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) te utemeljitelj i direktor Hrvatske izvještajne službe (HIS) u dva navrata, 1993.-1998. godine i 1999.-2000. godine.
Međutim, stvarnu snagu i utjecaj Miroslav Tuđman je crpio iz činjenice da je sin hrvatskog predsjednika. Kada je potkraj 1999. umro Franjo Tuđman, vrlo brzo su se počeli urušavati poslovi i društveni položaj članova porodične dinastije Tuđmanovih.
Jedini koji se zadržao na javnoj sceni bio je Miroslav, ali bilo je to daleko od nekadašnje popularnosti. U HDZ-u Ive Sanadera nisu ga više trebali, pa je osnovao svoju stranku HIP (Hrvatski istinski preporod) i 2003. na parlamentarnim izborima dobio samo 1,7 posto glasova. Onda je 2009. bio kandidat na predsjedničkim izborima, ali prezime Tuđman privuklo je tek 4,1 posto birača.
Tada je ponovno donio pragmatičnu odluku i vratio se u HDZ, i sa lista ulazio u Sabor u tri mandata, gdje je proveo posljednje desetljeće, pod troje predsjednika: Jadrankom Kosor, Tomislavom Karamarkom i Andrejom Plenkovićem.
U februaru prošle godine, na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, podržao je Plenkovićevog suparnika Miru Kovača, koji je izgubio, međutim, to nije bio i kraj političke karijere Miroslava Tuđmana.
Opet je ušao u Sabor, zahvaljujući visokom mjestu u II izbornoj jedinici, ali uz svega 5,6 posto preferencijalnih glasova.
Otišao je političar i dužnosnik, koji je u devedesetima imao važnu ulogu, ali uvijek je ostao u sjeni svojeg oca.
