Riječ je o historijskoj odluci, prvoj koja imenuje BiH odgovornom i priznaje patnju preživjelih seksualnog nasilja.
S obzirom na to da je ova odluka potaknuta slučajem kojeg je zastupala nevladina organizacija TRIAL International kada BiH preživjeloj žrtvi ratnog seksualnog nasilja nije pružila nepristrasnu i efikasnu istragu te zagarantovala odgovarajuću i pravednu naknadu.
Odluka je višestruko značajna
Lamija Tiro, pravna savjetnica iz ove nevladine organizacije je za Klix.ba pojasnila da je zapravo ova odluka UN Komiteta višestruko značajna.
- Prvo jer je ovo prva odluka ovog Komiteta protiv BiH prva odluka pred ovim Komitetom gdje se radilo o predmetu preživjele ratnog seksualnog nasilja. Komitet je potvrdio da rodno zasnovano nasilje nad ženama, koje narušava ili poništava uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda žena prema općem međunarodnom pravu ili prema konvencijama o ljudskim pravima, predstavlja diskriminaciju u smislu odredaba UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama. Odluka definitivno ukazuje na sve propuste BiH kada je u pitanju zaštita prava preživjelih ratnog seksualnog nasilja i ukazuje na buduće korake koje je potrebno poduzeti – pojasnila je Tiro.
Kako je istaknula, odnos BiH prema preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja je u posljednjih nekoliko godina u određenoj mjeri unaprijeđen, ali kako je dodala, nije pokazana strateška opredijeljenost da se na pravi način država bavi pravima ove populacije.
- Dosadašnji pokušaji da se administrativno razjedinjeni sistem reparacija na neki način poboljša jedinstvenim okvirnim pristupom na državnom nivou nisu bili uspješni. Većinom je razlog bio nedostatak političke volje, odgovornosti i opredijeljenosti za rad na ovim pitanjima. Što se tiče odluka međunarodnih tijela i njihove implementacije, kada je riječ o predmetima koji se tiču preživjelih ratnog seksualnog nasilja, osim ove odluke imamo i odluku UN Komiteta protiv torture koja je donijeta prošle godine. Način implementacije ovih odluka u narednom periodu pokazat će na pravi način odnos BiH prema preživjelima – naglasila je.
Navela je da ova odluka UN Komiteta definitivno ukazuje na propuste BiH kada je riječ o zaštiti prava preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja. Posebno je istakla da ova odluka nije ograničena samo na gore navedeni slučaj TRIAL Internationala.
- Već je UN Komitet pozvao BiH da osigura brze, nepristrasne i efikasne istrage u svim predmetima rodno zasnovanog nasilja, posebno ratnog seksualnog nasilja. Posebno je naglašena i iznimna važnost osiguranja odštete i drugih oblika reparacija preživjelima. Činjenica da već sad imamo odluke dva UN tijela koje se tiču prava preživjelih ratnog seksualnog nasilja jasno prikazuje da ovi mehanizmi postaju sve značajniji i za same preživjele, koji iscrpivši sve domaće pravne lijekove pokušavaju pravdu pronaći pred međunarodnim mehanizmima i u tome uspijevaju, te ih ovakve pozitivne odluke dodatno osnažuju. To znači da je potrebno da BiH i njeni organi ulože dodatne napore i ne rade samo na implementaciji perma preživjeloj iz konkretnog predmeta već da jednaku pažnju posvete rješavanju svih drugih predmeta – kazala je Tiro.
Procjenjuje se da je u BiH više od 20.000 žrtava ratnog seksualnog nasilja
Kada je riječ o pravnoj i finansijskoj pomoći žrtvama ratnog seksualnog nasilja, Tiro je navela da BiH nije uspjela uspostaviti jedan strukturirani državni sistem reparacija za ovu populaciju, ali i druge žrtve ratnih tortura. S obzirom na to, kako je dodala, one se moraju osloniti na postojeći sistem socijalne pomoći koji je složen i razjedinjen i posjeduje razlike u odnosu na entitete i Brčko distrikt.
- Druga mogućnost jesu pojedinačni sudski postupci kako bi ostvarile neki oblik obeštećenja ili podnošenje imovinskopravnih zahtjeva i ostvarenje obeštećenja u krivičnim postupcima. Kada je riječ o pravnoj pomoći, sistem pružanja besplatne pravne pomoći preživjelima postoji, ali pokazuje ozbiljne nedostatke i potrebu za unaprijeđenjem – navela je.
BiH nije uradila nikakvo ozbiljno istraživanje kada je riječ o preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja, pa je tako, kako je navela Tiro, teško govoriti o statistici.
- Tačan broj preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja je teško precizirati, ali postoje određene procjene, a jedna od njih je da je više od 20.000 osova bilo podvrgnuto silovanju i ostalim oblicima seksualnog nasilja tokom rata u BiH što je zastrašujući broj koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim – ispričala je Tiro.
Tiro je na kraju navela i na koje načine bi naša država mogla pomoći preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja kao i to šta je potrebno unaprijediti.
- Bitno je raditi na poboljšanju pristupa adekvatnoj rehabilitaciji, što uključuje i zdravstvenu i psihološku pomoć. Uz međunarodne odluke oba UN Komiteta ključno je raditi i na imaplementaciji ovih odluka i konačno osim rada na poboljšanju institucionalnih i zakonskih prepreka za preživjele, potrebno je posebnu pažnju posvetiti prevenciji stigmatizacije – zaključila je Tiro.
