Ona je pozvala vlade svjetskih zemalja da u planiranju odgovora na krizu uzmu u obzir rodnu perspektivu i omoguće strategije jačanja otpornosti žena u situaciji kada su one višestruko pogođene negativnim posljedicama pandemije – saopćeno je iz UN Women BiH.
Navodi se da globalno, 70 posto žena radi u zdravstvenom i socijalnom sektoru, zbog čega su višestruko izložene infekciji i negativnim posljedicama pandemije.
- Ova pandemija predstavlja veliki šok za naša društva i ekonomiju, ali nam otkriva i slabosti naših poslovnih i privatnih odnosa koji funkcioniraju samo kada žene u njima imaju višestruke i neplaćene uloge – kazala je Mlambo-Ngcuka.
Pored toga što u novonastaloj situaciji žene rade od kuće, one se i dalje najčešće brinu o djeci i starijim članovima i članicama domaćinstva, ali i o samom domaćinstvu, obavljajući do tri puta više neplaćenog kućnog rada nego muškarci – navodi se u saopćenju.
Dodaje se da, s obzirom na propisane mjere samoizolacije i karantene, u domaćinstvima raste rizik od porodičnog nasilja. Također, žene i dalje često rade u oblasti sive ekonomije, i u vremenu krize među prvima ostaju bez posla.
Phumzile Mlambo-Ngcuka ističe da su „potrebne strategije koje će ublažiti krizu i koje će uzeti u obzir zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije na žene, te jačati njihovu otpornost u kriznim situacijama“. Dodaje da je neophodno da potrebe žena budu ugrađene u kreiranje strategija oporavka, da se njihov glas jasno čuje u donošenju odluka, da budu među prvima kojima će biti pružena pomoć, i da budu dijelom izgradnje dugoročnih rješenja.
Mlambo-Ngcuka je kazala da je ovo trenutak u kojem vlade mogu prepoznati snagu doprinosa žena, ali i nesigurne uvjete rada kojima su žene izložene. To podrazumijeva fokus na sektore u kojima žene čine većinu radne snage, ali su slabije plaćene – poput žena zaposlenih u ugostiteljstvu; žena koje rade na poslovima čišćenja i održavanja prostora; kasirki; njegovateljica; vlasnica malih biznisa; i žena koje rade u oblasti sive ekonomije.
- Molim vlade država, kao i sve pružaoce usluga, uključujući i privatni sektor, da iskoriste ovu priliku za planiranje odgovora na COVID-19, i da u potpunosti uzmu u obzir rodnu perspektivu tako što će u proces uključiti eksperte/ice za rodnu ravnopravnost i omogućiti prostor za žene u svim sferama donošenja odluka – navela je Mlambo-Ngcuka.
Primjerice, dodaje ona, potrebno je obezbijediti sredstva za sigurne kuće za žene koje napuštaju nasilne veze, i kreirati ekonomske mjere za pomoć oblastima privrede u kojima dominiraju žene.
- Također je potrebno sakupljati podatke razvrstane po spolu, kako bi učinak pandemije na muškarce i na žene bio što jasniji, uključujući i različite stope infekcije, ekonomske posljedice, nesrazmjeran teret rada u oblasti njege, te slučajeve nasilja u porodici i seksualnog nasilja. Ovo je trenutak kada trebamo prepoznati snagu solidarnosti. Ovo je prilika da izgradimo bolje, snažnije, otpornije i ravnopravnije društvo – navodi se u saopćenju.
