U slivu rijeke Bosne od Doboja do Bosanskog Šamca legalnih je 17 lokacija po Javnim pozivima JU „Vode Srpske“ sa odobrenim rokovima izvođenja radova 30.septembar, 15.decembar i 31.decembar, a dio je rokova pomjeren do 1.4.2021. zbog ranijih nepovoljnih vremenskih uslova i viši vodostoja rijeka“, istakao je Momir Dejanović ispred neformalnih grupa građana koje su danas u Banjoj Luci predstavile mape legalnih lokacija za šljunčarenje i održavanje riječnih korita.
Predstavnici neformalnih grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ i „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ su predstavili mapu legalnih lokacija za vađenje šljunka u slivovima rijeke Bosne i Drine s ciljem da građane upoznaju s tim da je sve mimo tih lokacija, nelegalna eksploatacija.
- Stanje na rijeci Drini kod Zvornika je alarmantno, kamioni natovareni šljunkom prolaze svakodnevno, uništavaju puteve, narušavaju životnu sredinu. Dalje, pored toga devastiraju korito rijeke, a i priobalje. U Doboju vidimo da se, pored same rijeke, uništava i poljoprivredno zemljište. Ovom akcijom želimo da pokažemo ljudima koje su to lokacije na kojima je dozvoljeno vađenje šljunka i ukoliko neko primijeti da se negdje eksploatiše mimo ovih lokacija na mapi smo ostavili kontakte nadležnih kojima se takve radnje trebaju odmah prijaviti. Takođe, ostavilo smo i e-mail adresu naše tri grupe na koju nam građani mogu prijaviti nelegalnu eksploataciju šljunka, a mi ćemo onda to dalje prijaviti nadležnima“, istakao je Dušan Aćimović ispred neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“.
Na mapi stanja koju su predstavili članovi grupa nalaze se kontakt podaci Inspektorata Republike Srpske, JU „Vode Srpske“ i Ministarstva unutrašnjih poslova RS, kao i zajednička email adresa ove tri grupe građana.
Istaknuto je da u slivovima rijeke Bosna i Drine postoji nesrazmjerno manji broj legalnih lokacija za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka, nego što ih svakodnevno vrše te radnje, a posljedice su ranije i buduće poplave, ako se ta djelatnost ne suzbije.
- Mi trenutno u Maglaju nemamo dozvoljenih lokacija za eksploataciju šljunka, ali bili smo svjedoci da su pojedinci ipak eksploatisali, što je nelegalno. Ipak, mi smo održali jedan Okrugli sto na ovu temu i predstavnici vlasti su nas informisali da su izvršili kontrole i da u proteklih nekoliko mjeseci, prvenstveno zbog naših aktivnosti kao građana, nisu na terenu pronalazili tragove nelegalne eksploatacije šljunka. Smatram da je ovo značajno pitanje za građane na ovom području jer mi nismo dovoljno zaštićeni od poplava i ovakvim radnjama se samo povećava rizik od katastrofe kakvu smo imali 2014.godine“, dodala je Zumra Gušo ispred neformalne grupe „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“.
Podsjećamo, u cilju suzbijanja nelegelane i nekontrolisane eksploatacije šljunka prva grupa „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ započela je aktivnosti u martu prošle godine, zatim druga „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ u januaru ove i treča neformalna grupa „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ u maju ove godine.
Do sada su ove grupe podnijele ukupno 12 prijava nadležnima, od kojih dvije Krivične prijave Okružnim javnim tužilaštvima u Bijeljini i Doboju, četiri Federalnoj vodnoj inspekciji i osam MUP-u, Policijskim upravama u Bijeljini i Doboju.
Grupe su podnijele prijave sa sumnjama u nelegalni i nekontrolisani iskop i to šest prijava Vodnoj inspekciji Inspektorata RS, te 6 prijava JU “Vode Srpske”, tražeći postupanje ili kontrolni nadzor na naznačenim lokalitettima, a po uočenim sumnjama ili po prijavama građana sa terena, piše Buka.
Značajno je istaći da je Inspektorat RS u periodu maj-juli na osnovu prijava grupa iz Doboja i Zvornika izvršio pojačanu kontrolu u slivu rijeke Bosne, ali i kontrole u regijama Bijeljina, Trebinje, Banja Luka i Prijedor. Izvršeno je ukupno 108 kontrola u kojima je izdato 104 prekršajna naloga u vrijednosti od 1.209.000 KM.
