UOČI ZASJEDANJA PARLAMENTA O KORONA ZAKONU: ŠTA POSLODAVAC MOŽE OD 245 KM?

Predstavnički dom federalnog Parlamenta sutra će na vanrednoj sjednici po hitnom postupku razmatrati Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, poznatiji kao „Korona zakon“.

U Vladinom prijedlogu ovog Zakona navedeno je između ostalog da će Federacija za svakog zaposlenog snositi troškove doprinosa u iznosu od 245 KM. Prijedlog Zakona podržalo je i Udruženje poslodavaca FBiH, ali poslodavci imaju i određene zamjerke na sam Zakon.

Veliki broj amandmana uputili su i sami zastupnici Parlamenta koji će osim o ovom Zakonu sutra odlučivati o izmjenama i dopunama federalnog Budžeta, ali i o Sporazumima o zajmu između BiH i Svjetske banke, te naše zemlje i MMF-a što iznosi ukupno 440 miliona maraka kredita u koje će ući naša zemlja kako bi pomogla posrnuloj ekonomiji.

Populistički ili realni prijedlozi parlamentaraca?

Većina tih amandmana koje su podnijeli federalni zastupnici već je proglašena populističkim, jer se Vlada FBiH striktno drži svojih odluka, a jedna od njih je maksimalno 245 KM doprinosa koje namjerava finansirati po jednom zaposleniku.

Iako je već uveliko krenula promocija ovog Zakona i svega što on donosi poslodavcima, ali i radnicima, cijelo vrijeme postavlja se isto pitanje na koje još uvijek niko ne daje odgovor: Koliku plaću da očekuje radnik?

Da li je 245 KM dovoljno?

Na šta će biti utrošeno više od 440 miliona maraka kredita?Gdje će završiti novac nakon rebalansa Budžeta?

U koje svrhe će biti utrošeno dva miliona KM od prodaje obveznica Vlade Federacije, a u koje 100 miliona maraka od emisije trezorskih zapisa FBiH?

  •  Taj iznos od 245 KM doprinosa koje je Vlada spremna da plati po radniku samo je jedna od manjkavosti ovog Zakona. Hajde da ih prenesemo u stvarni život i bit će svima jasno i zašto. Sutra raspravljamo o ovom Zakonu i javnost očekuje da ga usvojimo, ali prije toga želim sve da nas upitam: kakvu reakciju očekujemo od poslovne zajednice? Zamislimo mikro poduzetnika koji radi u svom poslovnom subjektu i zapošljava još tri zaposlenika, dakle njih četvero i da su pri tome u djelatnostima kojima je naredbama Kriznog štaba F BiH zabranjen rad.  Za mjesec mart ne bi dobili ništa, za april bi svi zajedno dobili  iznos od 980 KM i tako za svaki naredni mjesec do prestanka važenja naredbe i mjesec dana nakon  prestanka trajanja naredbe. Pitanje je za sve nas:  Da li je realno očekivati da će takvi poslovni subjekti opstati? Kakve će biti  socijalne posljedice po porodicu i društvo? Hoćemo li dodatno potaknuti odlazak stanovništva koji je bio izražen prije pojave nesreće izazvane korona virusom? I na kraju, ko će uplaćivati poreze i doprinose kada ovih subjekata više ne bude? U strukturi poslovnih subjekata u F BiH takvih je preko 80%, dakle izrazito velika populacija, pojašnjava Meliha Bijedić, jedna od zastupnika Predstavničkog doma federalnog Parlamenta pred kojom će se sutra naći Nacrt Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica.

Kako će poslodavac osigurati radniku plaću?

Jedan od amandmana koji je podnio Klubom nezavisnih zastupnika, čiji je Bijedić član, a koji je već dočekan sa neodobravanjem je i visina izdvajanja po radniku.

  • Minimum što se može i treba uraditi za ove poslovne subjekte kojima je naređeno da obustave rad je osiguranje sredstava za bruto plate njihovih zaposlenika. Prema našem prijedlogu subvencija bi iznosila 814 KM umjesto predloženih 244,9 KM po svakom zaposlenom radniku. Subvencionirala bi se neto plate u iznosu od 500 KM i pripadajući doprinosi  u iznosu od 314 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od 17.3.2020. i za svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plata i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće. Kriterij za dodjelu sredstava bi u odnosu na predloženi od strane Vlade F BiH bio dodatno preciziran u skladu sa zahtjevima poslovne zajednice, pojašnjava Bijedić.

Pomoć poslodavcima kroz rebalans Budžeta

Utemeljenje za prijedlog amandmana kaže da pronalaze u ciljevima zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prijedlozima Privredne komore F BiH, Udruženja poslodavca F BiH, statistika o broju odjavljenih ili korektnije rečeno otpuštenih radnika od donošenja odluke Vlade F BiH o proglašenju stanja nesreće uzrokovanog pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i Hercegovine, kao i reakcije poslovne zajednice i građana.

  • Svjesni smo da visina  predloženih sredstava za subvenciju u iznosu od 814 KM samo djelomično pomaže opstanak biznisa i da je to značajno manje nego u zemljama okruženja i zemljama EU, ali to je odraz (ne)moći F BiH. Prema našem prijedlogu sredstava za subvencioniranje bi se namicala iz sredstava  rebalansa Budžeta F BiH i sredstava kreditnog zaduženja F BiH – tvrdi Bijedić, dodajući da bi samo sa ovim iznosom, a ne onim od 245 KM bilo zaustavljeno dalje otpuštanje zaposlenika, omogućeno ponovno zapošljavanje zaposlenika koji su dobili otkaze, spasilo bi biznise i stvorilo pretpostavke za kontinuiranu poslovnu aktivnost i kontinuirano punjenje budžeta u narednim mjesecima i godinama.

Predloženo je i da pravo na subvenciju ostvaruju privredni subjekti ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni prosječni promet u januaru i februaru 2020. godine ili   ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni  promet u istom mjesecu 2019. godine ili   ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni prosjek prometa za 2019. godinu.

  • Predložili smo i da ukoliko nakon dobivene subvencije poslodavac nije izvršio isplatu minimalne plaće za mjesec za koji je ostvario subvenciju, poslovni subjekt nema pravo na subvencioniranje za naredni mjesec – kazala je Bijedić. 

Šta sa 5.000 zaposlenih u Udruženjima?

Tvrdi i da ovaj Zakon nije socijalno osjetljiv kao što se od njega očekuje da bi trebao biti jer nije uvrstio Udruženja građana, koja broje oko 5.000 uposlenih.

  • Udruženja građana kroz pružanje različitih usluga stanovništvu predstavljaju značajnu kariku kako zbog društvenog doprinosa jačanja socijalno-zdravstvenog sistema, tako i u ekonomskom smislu izvršenjem svojih obaveza doprinose punjenju Budžeta. Radi se o značajnom broju uposlenih radnika kroz Udruženja, uključujući veći broj osoba sa invaliditetom, te ukoliko se ne pomogne subvencioniranjem direktno će biti ugrožena populacija osjetljivih kategorija koji su uposleni u Udruženjima, a indirektno korisnici usluga – poručila je Bijedić.

Neophodna podrška medijima

Posebno je istakla problem privatnih medija kojima je opstanak neizvjestan, koji su ostali bez sredstava za izmirenje osnovnih troškova i rashoda, čime je pod prijetnjom otkaza oko 3000 medijskih uposlenika.

  • Oni su naša odbrana od lažnih vijesti i dezinformacija. Koliko su nam značajni privatni medijski servisi i koliko rade odgovoran društveni posao govori u prilog činjenica da su se stavili na raspolaganje javnom sektoru kroz besplatno emitovanje svih edukativnih formi za javno zdravstvo i za potrebe on line nastave za obrazovanje –  kaže ona.

Koliko je neophodna podrška medijima ukazao je i Odbor za kulturu i obrazovanje Evropskog parlamenta koji navodi kako su mediji i novinarski sektor tokom pandemije ključni za pravovremeno i tačno informiranje javnosti, ali i kako se suočavaju s velikim gubicima, prevenstveno zbog pada prodaje reklamnog prostora za čak 80 procenata.

Od Evropske komisije zatraženo je da se istraži mogućnost formiranja hitnog fonda za pomoć medijima i novinarskom sektoru, a novac za pomoć medijima mogao bi se osigurati iz fondova za druge programe koje je trenutno nemoguće trošiti zbog pandemije.

Kategorizacija privrednih subjekata „dobra ideja“

S druge strane jedan od amandmana koji je Vlada FBiH već razmotrila i zaključila da je u pitanju „dobra ideja“ jeste kategorizacija i privrednih subjekata prema razlozima smanjenja prihoda.

Dio privrednih subjekata se suočio sa smanjenjem prihoda, ali veliki broj privrednih subjekata je obustavio rad što dovodi do značajnog poremećaja normalnih tokova poslovanja.

  • Potrebno je napraviti kategorizaciju onih kojima su smanjeni prihodi posljedica naredbi Federalnog štaba civilne zaštite i oni kojima je smanjenje prihoda tržišne prirode izazvane novonastalim okolnostima stanja nesreće. Zato ponavljam, da je minimum što se može i treba uraditi za ove poslovne subjekte kojima je naređeno da obustave rad je osiguranje sredstava za bruto plate njihovih zaposlenika – zaključila je Bijedić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.