LAŽNI MED SE ŠIRI TRŽIŠTEM U BiH, MOŽE ŠTETITI ORGANIZMU

Pčelari su upozorili da su se na tržištu širom BiH po trgovinama, tržnicama, pa čak i pojedinim tržnim centrima pojavile povećane količine meda sumnjivog porijekla, koji ne ispunjava uvjete za ljudsku upotrebu te kao takav samo može nanijeti štetu organizmu.

Pčelari u Bosni i Hercegovini, osim problema sa slabim prihodima, veliki problem imaju i zato što na tržištu u BiH ima mnogo krivotvorina, odnosno patvorenog meda. Pčelari su na društvenim mrežama u pčelarskim grupama upozorili ovih dana da su se na tržištu širom BiH po trgovinama, tržnicama, pa čak i pojedinim tržnim centrima pojavile povećane količine meda sumnjivog porijekla, koji ne ispunjava uvjete za ljudsku upotrebu te kao takav samo može nanijeti štetu organizmu. S tim u vezi, pčelari su započeli akciju informisanja bh. građana o masovnoj pojavi takozvanog patvorenog meda. Kako se navodi na jednoj stranici na društvenim mrežama koja okuplja bh. pčelare, a koju prati više od 20.000 korisnika, ništa u ovom slučaju ne bi bilo toliko čudno da prethodna, a i ova godina nije bila toliko loša po pitanju meda da je kao takvu ne pamte čak ni najstariji pčelari, a ni nekoliko godina unatrag nije bilo za pohvalu kada je u pitanju proizvodnja meda. Iz Inspektorata RS kažu da Veterinarska inspekcija RS svake godine u okviru Plana praćenja rezidua vrši kontrole meda kod primarnih proizvođača, a u cilju otkrivanju eventualnog korištenja zabranjenih supstanci (hormona) i nedozvoljenog liječenja. Dodaju da, kada je riječ o uvoznom medu, kontrole se vrše u vanjskotrgovinskom prometu.

  • Prema podacima sektora Inspekcije za hranu o izvršenim kontrolama za prvo polugodište ove godine, preko graničnih prelaza na kojima nadzor vrši Inspekcija za hranu RS uvezeno je svega 14 pošiljki meda i drugih pčelinjih proizvoda. Sustav procjene rizika vršeno je uzorkovanje meda za laboratorijske analize i svi uzorci su ocijenjeni kao ispravni. Međutim, ovaj organ ne raspolaže podacima o uvozu prekograničnih prelaza u FBiH i proizvođačima s područja FBiH, što je posebno značajno s obzirom na to da je kretanje robe između entiteta slobodno i bez administrativnih kontrola – naveli su iz Inspektorata RS. Ističu kako je Republička inspekcija za hranu proteklih dana tragom određenih informacija ciljno uzorkovala med u maloprodaji, od tri proizvođača s područja FBiH, gdje su prve laboratorijske analize pokazale da je u sva tri slučaja riječ o patvorenom medu. Ističu kako je monitoring meda potrebno jednoobrazno provesti na teritoriju BiH, na način da u skladu sa svojim nadležnostima isti provedu inspektorati entiteta i Brčko distrikta. Iz Inspektorata Republike Srpske potrošačima preporučuju da med kupuju isključivo kod registriranih proizvođača i apeliraju da prijave inspekciji sve slučajeve u kojima imaju saznanja da osobe prodaju med sumnjivog kvaliteta, bez deklaracija i izvan prodajnih mjesta. Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su kazali kako je ova institucija 30. jula zaprimila anonimni dopis u vezi s medom koji ne odgovara propisanom kvalitetu, bez pratećih laboratorijskih nalaza.
  • Inspekcijske aktivnosti po navedenom dopisu su planirane u drugoj polovici rujna i dalje. Naime, Federalna veterinarska inspekcija u ovoj godini već je vršila kontrole kvaliteta meda, pri čemu je iz prometa povučeno 39 pakiranja meda, a u nadzorima su izrečene prekršajne sankcije prema Zakonu o zaštiti potrošača za prodavače meda i prema Zakonu o inspekcijama za punionicu meda – stoji u odgovoru iz Federalne inspekcije koji potpisuje Nermin Smajlagić, glavni federalni veterinarski inspektor. Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, za Nezavisne kaže kako je med proizvod koji se u svijetu najviše patvori, krivotvori.
  • Uporno vodimo borbu protiv tog patvorenog meda. Borba je teška i duga, ima rezultata, ali je nismo do kraja doveli i zbog toga apeliramo da ljudi med nabavljaju od sigurnih, provjerenih pčelara, najbolje je direktno na pragu kod pčelara. Imamo analize, natjecanja, imamo pravilnike o kvaliteti meda, a u Federaciji je donesen i Zakon o pčelarstvu. Nažalost, meda je uvijek bilo pored puta ili na tržnicama. Drago mi je što se otvorila ta tema. Što se tiče trgovina, one su pravna lica i tu je odgovorna inspekcija – rekao je Deljo. Bore se, ističe, kroz javne nastupe, lobiranje.
  • S inspekcijama surađujemo jer imamo obvezu, svake godine dajemo med na analizu, ali i inspekcija je zauzeta drugim proizvodima, jer med dođe u četvrtoj-petoj kategoriji, idu prvo mlijeko, mesni proizvodi, onda druge namirnice, pa potom med – kazao je Deljo. Damir Barašin, predsjednik Udruženja pčelara Republike Srpske, također ističe kako ima dosta krivotvorenog meda.
  • Značajnije inspekcijske kontrole provode se unazad nekoliko godina, a počelo se s kontrolom kada je financirao USAID i tad se vidjelo da je veliki broj uzoraka, mislim oko 80 posto uzoraka meda bilo neispravno. Nisam sklon da to tako gledam, jer se i javnost straši tim i zato što dobar dio tih uzoraka nije bio samo pravilno deklariran. Nešto se vodilo kao livadski med, a nije bio livadski. Svakako da ima mjesta za inspekcijske kontrole – kazao je Barašin.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE