UPOZORENJE IZ POLICIJE ZBOG ČESTIH PREVARA NA INTERNETU: EVO ŠTA NE SMIJETE RADITI

Internet je mjesto gdje se lako razmjenjuju informacije, ali isto tako mjesto gdje se lako postaje meta sajber kriminala. Ovo je vrijeme u kojem svako može postati meta „internet psihopata i prevaranata“. Sve su češća krivična djela poput finansijskih prevara na internetu, zlopotreba bankovnih kartica i računa, nasilje nad djecom, krađa ličnih podataka, pa sve do prodaje oružja, droge i ličnih dokumenata.

Piše: Amina Bešo

Uočivši ovaj problem pri Federalnoj Upravi policije 2015.godine formiran je poseban Odsjek za borbu protiv kompjuterskog kriminala.

Nije BiH izolovana od ovih krivičnih djela. Posljednji javnosti poznat slučaj desio se u Tešnju, kada je nekoliko tešanjskih firmi ostalo bez novca na računima. Hakeri su napali firme putem maila. Cilj je bio da se promjeni način plaćanja roba i usluga, a na kraju obično dolazi do zahtijevanja uplate otkupnine u svrhu deskripcije sadržaja. Tešanjske firme pretrpjele su štetu u nekoliko stotina hiljada maraka.

Sajber kriminalci nisu ni malo bezazleni. Najčešće koriste napade putem elektronske pošte, kao što je slučaj u Tešnju ili pozivanjem na telefon kao idealan način da prevare ljude. Dok tehnologija ne miruje i razvija se iz dana u dan sajber kriminalci pronalaze i nove načine za prevaru. Koriste i napade putem tekstualnih poruka. Sve to zahvaljujući SMS porukama, Skajpu a nerijetko i Whatsapp-u.

Društvene mreže poput facebooka i instagrama idealno su leglo za osobe sklone sajber kriminalu. Krađa identiteta, fotografija a zatim ucjena sve je češće.

Ucjenjuju se svi, iz svih slojeva društva, a za fotografije koje završe u rukama sajber kriminalaca krivi ste isključivo VI. Naime, svaka fotografija objavljena bilo gdje na internetu postaje svima dostupna, a ako ipak odlučite da samovoljno nekome šaljete kompromitirajuće fotografije, policija tu opet ne može mnogo. Policiji se javljaju i zbog problema tzv „lažnih profila“ . Takve slučaje uglavnom rješavaju, ali šteta koja je već napravljena popraviti se ne može.

„Ponekad negativci mogu kombinovati napade putem elektronske pošte i tekstualnih poruka. U prevarama s poklon karticama se često koristi baš takav tip napada. Ovaj napad započinje tako što od sajber napadača koji se pretvara da je vaš prijatelj ili saradnik dobijete hitan mejl u kojem vam traži vaš broj mobilnog. Ta informacija napadaču omogućava da počne da vam šalje tekstualne poruke, pritiskajući vas da kupite poklon kartice. Nakon kupovine, napadač vas navodi da ogrebete kod na poleđini kartica i da mu pošaljete njihovu sliku. Drugi uobičajeni tip napada je kada dobijete poziv da pogledate video ili sliku (“nećete moći da poverujete u ovo!”). Time se pobuđuje vaša radoznalost. Ako poruka izgleda kao da je poslao neko koga poznajete, pozovite tu osobu telefonom da se u to uvjerite prije nego što na nju odreagujete.“-upozoravaju iz MUP-a ZDK i osvrću se na bankovne račune.

„Ako dobijete tekstualnu poruku od vaše banke u kojoj se navodi da postoji problem sa vašim bankovnim računom ili platnom karticom, obratite se direktno svojoj banci ili kompaniji koja izdaje kreditne kartice tako što ćete posjetiti njihov veb sajt ili ih pozvati na telefonski broj naveden na poleđini vaše platne kartice. Zapamtite da vas većina državnih organa, uključujući poresku upravu i policiju, neće kontaktirati korištenjem tekstualnih poruka.“-kažu iz MUP-a ZDK.

Evropska konvencija o kompjuterskom kriminalitetu predviđa četiri grupe djela i to: djela protiv povjerljivosti, integriteta i dostupnosti kompjuterskih podataka i sistema (nezakoniti pristup, presretanje, uplitanje u podatke, korištenje uređaja, programa), djela vezana za kompjutere (falsifikovanje i krađe), djela vezana za sadržaje (najčešće se javlja u obliku dječije pornografije, a obuhvata posjedovanje, distribuciju, transmisiju, čuvanje ili činjenje dostupnim ovih materijala), djela vezana za kršenje autorskih prava.

U tom smislu kompjuterski kriminal se može podijeliti i na: politički (cyber špijunaža, haking, cyber sabotaža, cyber terorizam, cyber ratovanje), ekonomski (cyber prevare, haking, krađa internet usluga i vremena, piratstvo softvera, mikročipova i baza podataka, cyber industrijska špijunaža, lažne internet aukcije), proizvodnja i distribucija nedozvoljenih i štetnih sadržaja (dječija pornografija, pedofilija, vjerske sekte, širenje rasističkih i nacionalističkih ideja i stavova, zloupotreba žena i djece, trgovina ljudskim organima, oružjem i drogom) i povrede cyber privatnosti (nadgledanje elektronske pošte, spam, prisluškivanje i snimanje).

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

TOKOM VIKENDA U IMPORTANNE CENTRU VAKCINISANO 526 OSOBA

0
U okviru pojačane kampanje za vakcinaciju građana protiv Covid-19, Krizni štab Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo organizirao je akciju "Vakcinacija prema građanima".