- Koronavirusna bolest prva je pandemija u historiji u kojoj se tehnologija i društveni mediji koriste rašireno da bi ljudi bili sigurni, informirani, produktivni i povezani. Istovremeno, tehnologija na koju se oslanjamo da bismo bili povezani i informirani omogućava i potencira infodemiju koja nastavlja potkopavati globalni odgovor i ugrožava mjere kontrole pandemije – ističe WHO.
Više od 1,45 miliona ljudi umrlo je od početka pandemije u Kini krajem prošle godine i tri proizvođača vakcine na Zapadu već su podnijela zahtjeve za odobrenje vakcine kako bi se počela koristiti već u decembru.
Osim s problemima organizacije tako masovnog vakcinisanja, vlade se moraju nositi i sa sumnjama prema vakcini razvijenom tolikom brzinom u trenutku kad su društveni mediji istovremeno oruđe informacija i dezinformacija o virusu.
WHO je definirao infodemiju kao prekomjernu količinu informacija kako na internetu tako i u drugim medijima, a koja uključuje “namjerne pokušaje širenja netačnih informacija”.
Prošlog je mjeseca istraživanje koje je provelo američko sveučilište Cornell pokazalo da je američki predsjednik Donald Trump najveći svjetski pokretač dezinformacija tokom pandemije. Trump je u aprilu razglabao o mogućnosti unošenja dezinfekcijskih sredstava u tijelo za liječenje bolesti i reklamirao nedokazane metode liječenja.
Od januara AFP je objavio više od 2000 članaka u kojima su analizirane i odbačene netačne tvrdnje o novom koronavirusu, prenosi Index.hr.
- Bez povjerenja i tačnih informacija dijagnostičke se testove neće koristiti, programi vakcinisanja ili kampanje popularizacije učinkovitih vakcina neće ostvariti svoje ciljeve, a virus će nastaviti bujati – upozorava WHO.
Tri proizvođača vakcina Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca/Oxford predvode u razvoju vakcine i neke vlade planiraju početi vakcinisati najranjivije skupine ove godine.
No s društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, YouTubea i WhatsAppa koji šire netačne činjenice i lažne vijesti “dezinformiranje je dostiglo razmjere bez presedana”, kaže Sylvain Delouvee, naučnik s katedre za socijalnu psihologiju sveučilišta Rennes-2.
Rory Smith s internetske stranice First Draft, koja se bori protiv dezinformacija, saglasan je s tim tvrdnjama.
- U smislu informacija koronakriza nije samo istaknule razmjere dezinformacija širom svijeta, nego i šire – negativni učinak koji dezinformacije imaju na vakcine, institucije i naučna otkrića – istaknuo je.
Rachel O’Brien, voditeljica odjela WHO-a za vakcinisanje, smatra da svjetsku organizaciju brine da bi lažne informacije koje šire tzv. antivakseri mogle pokolebati ljude u pogledu vakcinisanje protiv koronavirusa.
- Vrlo smo zabrinuti zbog toga, kao i zbog toga da ljudi ne dobiju svoje informacije iz vjerodostojnih izvora, da budu svjesni da postoji mnogo netačnih informacija, bilo namjerno netačnih, bilo nenamjerno netačnih – kazala je ona za AFP.
Steven Wilson, profesor sa sveučilišta Brandeis i koautor studije “Društveni mediji i oklijevanje s vakcinisanjem” objavljene prošlog mjeseca u časopisu British Medical Journal, vidi vezu između kampanje dezinformiranja na internetu i pada broja vakcinisanih.
- Moj strah u pogledu utjecaja dezinformacija na društvenim mrežama u kontekstu covida-19 je da će se povećati broj onih koji oklijevaju vakcinisati se, čak i kad njihovi strahovi nemaju naučnog temelja. Svaka je vakcina toliko učinkovito koliko je naša sposobnost da obuhvatimo stanovništvo – njegovo je mišljenje.
