USKORO NIČU PLANTAŽE PITOMOG KESTENA U SANSKOM MOSTU

U toku ove godine na području općine Sanski Most planira se sadnja plantažnog kestena na površini od 60 hektara, potvrdili su iz Zemljoradničke zadruge "Agrisan", koja je nosilac ovog projekta.

Prema riječima Senada Hadžibajramovića, direktora pomenute zadruge, vrijednost svega će iznositi oko 80.000 maraka, s tim da će lokalne vlasti participirati sa 24.000 KM, dok je planirano da u projektu sudjeluje 60 poljoprivrednih proizvođača.

  • Već smo aplicirali projekat kod međunarodnih organizacija i dobili smo pozitivne povratne informacije, tako da u toku ove godine, možda već na proljeće, očekujemo podizanje prvih zasada. Uzgoj plantažnog kestena nije zastupljen na ovom području, a radi se o profitabilnoj kulturi – istakao je Hadžibajramović.

Prema riječima Enesa Kobašlića, predstavnika Udruženja voćara “Zelenika”, koje također sudjeluje u projektu, ideja se rodila među njihovim članovima, koji smatraju da je uzgoj plantažnog kestena dugoročno pesrpektivna djelatnost, pišu Nezavisne novine.

  • U svom voćnjaku posadio sam oglednu parcelu s pitomom kestenom i tvrdim da je njegov uzgoj isplativiji od oraha i lješnika. Za razliku od oraha, kesten je mnogo otporniji na ekstremne uslove, jer on cvjeta u junu, kada obično nema mrazeva – kazao je Kobašlić.

Dodaje kako plantažni kesten, za razliku od šumskog, nema prirodnih neprijatelja, ne obolijeva od raka korijena niti ga napadaju ose šiškarice, koje su desetkovale šume divljeg kestena na ovim prostorima posljednjih nekoliko godina.

  • Sanski voćari su zainteresovani za ovu kulturu i jedina prepreka je cijena sadnica, koje su skupe, pa se malo ljudi odlučuje. Međutim, uz podršku lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija, koja nam je obećana, plaćali bismo jednu trećinu vrijednosti jedne sadnice, koja košta oko 30 eura – kaže Kobašlić.

Dodaje kako ova poljoprivredna djelatnost ima višestruko pozitivne efekte, jer oko uzgoja nema puno posla, dok je potražnja za kestenovim plodom na evropskom tržištu izražena i konstantna, a cijena visoka i stabilna.

Stablo pitomog kestena poslije deset godina počinje davati pune prinose, a može živjeti više desetina godina. Područje Unsko-sanskog kantona je izuzetno povoljno za rast i uzgoj kestena, a doskora nije plantažno uzgajan.

U posljednjoj deceniji šume kestena na ovim područjima su desetkovane zbog pojave i djelovanja raznih štetnika, što je veliki problem.

Osim u Sanskom Mostu, plantaže pitomog kestena su podignute i na području Velike Kladuše i Bužima, gdje su takve aktivnosti također podržale međunarodne organizacije koje podstiču poljoprivrednu proizvodnju.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PRIRODNI FENOMEN: FAJTOVAČKA PEĆINA DOM JE BROJNIH VRSTA ŠIŠMIŠA

0
Zbog kraškog sastava zemljišta i brojnih vodotokova, šire područje Sanskog Mosta bogato je velikim brojem većih ili manjih pećina, a jedna takva, manje poznata od drugih, je Fajtovačka pećina, koja se nalazi u blizini istoimenog sela.