Taj rok je, podsjetit ćemo, utvrđen Sporazumom kojeg su 17. juna u Mostaru potpisali predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Upravo bi se Izetbegović i Čović trebali sastati naredne sedmice, tačnije 16. septembra, a na tom sastanku bi se, kako je najavio predsjednik HDZ-a BiH, trebala definirati strategija i dinamika pregovora kako bi se konačni prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva naredne godine našao u parlamentarnoj proceduri.
U HDZ-u BiH i njenoj nevladinoj organizaciji Hrvatski narodni sabor (HNS) su optimistični da će ti pregovori uroditi plodom.
- Pouzdanje da će te izmjene Izbornog zakona biti urađene daju nam svjedoci Dejtona i sporazuma iz Mostara, a to su relevantni međunarodni faktori, uključujući SAD i naše partnere u Evropskoj uniji – izjavio je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a.
U Sporazumu se navodi da će se kroz izmjene i dopune Izbornog zakona osigurati legitiman izbor i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, što je formulacija na kojoj insistira HDZBiH, ali se također navodi da će se osigurati aktivno i pasivno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH, što je u suprotnosti sa dosadašnjim prijedlozima te stranke i njenim interesima, naročito kada je u pitanju Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Uzimajući u obzir da su potpisanim Sporazumom utvrđeni principi, čija je implementacija jako zahtjevna i podrazumijeva čak izmjene Ustava BiH, a uzimajući u obzir ranije neuspjele pokušaje, prostora za optimizam da će to pitanje biti riješeno do 17. decembra baš i nema previše.
Tim se Sporazumom, podsjećamo, strane obavezuju na provedbu presuda Ustavnog suda BiH, poput one u predmetu “Ljubić”, ali i presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju i intervencije na Ustavu BiH.
Zbog Izbornog zakona BiH HDZBiH opstruira formiranje nove Vlade FBiH, ali i imenovanja kadrova na državnom nivou, čime znatno umanjuju šanse za postizanjem kompromisnog dogovora. Prostor HDZ-a za opstrukcije i ucjene ograničen je i oduzimanjem kontrole koju je ta stranka, skupa sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), imala nad Centralnom izbornom komisijom (CIK) BiH, piše Faktor.
- Onda je plan da se nakon Izbora 2022. godine preuzme kontrola nad VSTV-om, Domom naroda FBiH, Vladom FBiH – požalio se Ljubić.
Novi saziv CIK-a bi nakon Općih izbora 2022. godine mogao donijeti zakonitu i ustavnu udluku, za razliku od one prošle, o popunjavanju Doma naroda FBiH, što bi u praksi moglo rezultirati gubitkom “kontrolnog paketa” za HDZBiH, a samim tim i mogućnošću da izgube i mjesto u Vladi FBiH, što je, očigledno, opasnost koje su i sami svjesni.
