Na sutrašnjim pregovorima, po riječima lidera SDA Bakira Izetbegovića, razmatrati će se blokade u Federaciji BiH. To bi moglo značiti da se konačno u pregovore ravnopravno uvodi i ono za šta su zainteresirane probosanske stranke: rasprava o ovlastima Doma naroda, koje godinama služe kao mehanizam bespotrebnih blokada u većem bh. entitetu.
Sve što bosanski misli odavno poziva probosanske stranke da nađu zajednički jezik i daju jedinstven odgovor. Uostalom, jedinstven stav stranke su već iznijele, ali pojedinačno.
Lider SDA Bakir Izetbegović u niz je navrata ponovio kako bez rješavanja pitanja ovlasti domova naroda neće biti ni rješenja izbora članova Predsjedništva BiH te kako ta dva pitanja treba rješavati istovremeno.
Istog je stava i lider SDP-a Nermin Nikšić, koji je u krajem oktobra poručio da se odgovor svih probosanskih snaga nameće sam po sebi.
- Za nas je neprihvatljivo da se sav problem prenese na izbor članova Predsjedništva, a da nadležnosti doma naroda ostanu nepromijenjene kako bi se i dalje moglo vršiti blokade u konstituisanju i funkcioniranju vlasti, rekao je Nikšić.
Važno je naglasiti i da su lideri SDA, SDP-a, SBB-a i DF-a identičan jedinstven stav već imali u pregovorima 2018. godine. Tada su dobili podršku SAD, EU i Venecijanske komisije da se reduciraju ovlasti Doma naroda FBiH na način kako je to urađeno s Vijećem naroda RS, gdje se odlučuje isključivo o jasno definiranim pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, pišu Vijesti.ba.
Koliko besmislene, a opasne mehanizme blokada omogućuju sadašnje ovlasti Doma naroda najbolje ilustruje to da Vlada FBiH nije konstituisana niti tri godine nakon održanih izbora. Također, javnost olako zaboravlja da je istih blokada bilo i u godinama kada je Dragan Čović bio član Predsjedništva BiH. Nije li HDZ kroz Dom naroda znao čak blokirati donošenje Budžeta FBiH i brojnih zakona s ciljem spašavanja privatnih kladionica iz Gruda i Posušja od plaćanja preza. Trenutno u Domu naroda zbog takvih blokada stoji preko stotinu neriješenih akata, od čega je čak 37 zakona.
Ukoliko bi ovo pitanje bilo riješeno, jasno je da bi probosanske stranke lakše izašle u susret HDZ-u po pitanju izbora članova Predsjedništva. Jedina garancija za uspjeh, na koju je Dragan Čović uvijek u pregovrima računao bila je razjedinjenost probosanskih stranaka, kao prilikom glasanja za izbor gradonačelnika Mostara.
Zato je sada odgovornost za zauzimanje jedinstvenog stava na liderima četiri stranke – SDA, SDP-a, SBB-a i DF-a. Neke druge, manje stranke vjerovatno bi se nakon toga također pridružile jedinstvenom stavu i napustile dosadašnju praksu po kojoj u pregovorima više brige vode o nanošenju štete političkim rivalima nego o interesu države.
