Nijemci su nakon lockdown-a pohrlili u ugostiteljske objekte gdje ih je, međutim, dočekalo neugodno iznenađenje: osjetno više cijene. Razlog je prije svega nedostatak osoblja i visoki troškovi higijenskih mjera, piše Deutsche Welle.
Mnogi njemački ugostitelji i njihovi gosti su jedva dočekali popuštanje mjera koje su praktički od početka novembra prošle godine posjet kafiću ili restoranu činile nemogućim.
Prvo su prije nekoliko sedmica otvorene terase, a s padom sedmodnevne incidencije sada i većina restorana otvara i unutrašnje prostore za goste. Naravno sve popraćeno higijenskim mjerama i mjerama za praćenje epidemije.
Mnogi se nisu vratili
No najveće brige ugostiteljima trenutno zadaje pomanjkanje osoblja. U Njemačkoj je većina konobarica i konobara ovaj posao obavljalo kao dodatno zaposlenje ili honorarni posao uz studij ili školu.
U mjesecima potpunog zatvaranja mnogi su se preorijentisali na druge izvore zarade i velik dio njih je time ostao nepovratno izgubljen kao radna snaga u ugostiteljstvu.
- Ja nisam mogla ljudima govoriti: čekajte, strpite se dok ponovno ne otvorimo – rekla je za javni servis ARD vlasnica jednog restorana u Kölnu objašnjavajuću zašto se velik broj prijašnjih radnika nije vratio nakon lockdown-a.
Ona se žali da je teško pronaći dovoljno ljudi za rad čak i da vladaju normalni uvjeti, a da higijenske mjere zahtijevaju dodatno osoblje. „Neko mora dočekati goste, provesti ih do stola, sve to iziskuje dodatno osoblje, a to košta”, kaže ova ugostiteljica. Finansijska neizvjesnost vlada i dalje, mnogi nisu sigurni hoće li morati vratiti finansijsku pomoć koju su dobili od države.
Sve je to rezultiralo poskupljenjem usluga u ugostiteljstvu od, kako javlja ARD, od 5 do deset posto.
Oprezni optimizam
Mnogi, usprkos državnoj pomoći u raznim oblicima, nisu preživjeli ovo teško razdoblje. Od sredine marta, prema navodima krovne udruge njemačkih ugostitelja i hotelijera Dehoga, mjesečno od 70 do 120 ugostiteljskih poduzeća prijavljuje stečaj. Samo do februara je izgubljeno 120.000 radnih mjesta u gastronomiji i ugostiteljstvu.
Dehoga istovremeno procjenjuje da su državne pomoći, poput jednokratnih financijskih isplata ili programa finansiranja skraćenog radnog vremena, spasili oko 50.000 ugostiteljskih poduzeća.
Direktorica Dehogae Ingrid Hartges traži od politike bolju podršku kako u slučaju sljedećeg pandemijskog vala ne bi propala još više ugostitelja.
- Mi moramo bolje pripremljeni dočekati eventualni sljedeći val”, rekla je Hartges za dnevnik Neue Passauer Presse.
No uprkos upozorenjima u branši vlada neka vrsta optimizma zbog nadolazećeg ljeta. Mnogi se nadaju sličnoj reakciji gostiju kao što to bilježi turistička branša: nakon višemjesečnog odricanja gosti su spremni dublje posegnuti u džep i priuštiti si usluge koje si u normalnim uvjetima ne bi priuštili.