Prema podacima Centralne banke BiH, od ukupnih depozita 12,8 milijardi KM ili 55 posto čini štednja stanovništva, dok se 54,9 posto ukupnih depozita na računima nalazi u domaćoj valuti.
Ekonomisti u BiH objašnjavaju da je rast depozita, posebno štednja građana, dobar, te da pokazuje bolje trendove kada je u pitanju bankarski sektor i njegovo poslovanje, ali s druge strane, i loš pokazatelj, jer govori o manjku investicija i nerazvijenom finansijskom tržištu kapitala.
- Štednja je druga kovanica investicije. Stanovništvo štedi zarad budućih investicija. Ako nema investicionih prilika, biće veća štednja, i obrnuto. Porast depozita i s druge strane porast zaduženosti pokazuje da je dio stanovništva novčano suficitaran, ali da nema priliku da blagovremeno investira svoja sredstva – rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Kada je riječ o kreditima, oni su u BiH tek nešto malo veći od 20 milijardi KM, a u odnosu na isti mjesec (aIgust) prošle godine, veći su za 4,9 odsto, dok se omjer pohranjenih depozita i datih kredita povećava u korist depozita i iznosi 114,6 posto, pišu Nezavisne.
- Rast depozita je normalna situacija ako uzmemo u obzir da je bankarski sektor bio u nekoj vrsti šoka dvijehiljaditih godina kada je imao ogroman rast kredita, koje nije mogla isfinansirati domaća štednja. Tek sada nakon nekih 20 godina dolazimo u poziciju da je najveći dio štednje domaća štednja i da se ona investira u domaću privredu i potrošačke kredite”, rekao je Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, ističući da sada bankarski sektor poprima zdrave i normalne načine poslovanja.
Inače, za bankarski sektor rast depozita sa poslovnog aspekta je dobar s obzirom na to da su male šanse da građani povuku ta sredstva, ali istovremeno u određenu ruku i predstavlja problem, jer rast depozita znači rast troškova za kamate, a nemate ih gdje plasirati.
Ipak, i ovo je dosta bolja situacija nego kada ne postoje izvori finansiranja i kada banke moraju potezati za drugim izvorima koji su daleko skuplji.
- Bilo bi bolje da ima i više depozita stanovništva, jer bi s druge strane privreda dobila veće kredite”, rekao je Đogo.
Rast depozita pojedine banke natjerao je da uvode “kaznene” kamate na velike štedne uloge korporativnih klijenata, a u Evropi, tačnije velikim ekonomijama, kao što je Njemačka, postoje čak i negativne kamatne stope na štednju.
Posljedice velikog rasta depozita na kraju bi mogli osjetiti i sami građani i to rastom troškova od naknada i provizija, s obzirom na to da se na određeni način mora nadoknaditi pad prihoda od kamata.
