VELIKO ISTRAŽIVANJE: DEJTON NIJE ISPUNIO OČEKIVANJA VEĆINE STUDENATA U BIH, KAŽU DA GA TREBA MIJENJATI

Istraživanje mišljenja studenata o Dejtonskom mirovnom sporazumu, koje dolazi sa Univerziteta u Banjoj Luci, pokazalo je da oni smatraju potrebnim ovaj dokument, ali da je nakon 25 godina slabog napretka potrebno i da nešto promijeni.

Prošlo je 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a Bosna i Hercegovina se od tada nije mnogo pomjerila u napretku. U postdejtonskom životu se prepliću tri generacije od kojih neke imaju direktan utjecaj na život i prilike u BiH, a za neke bi tek trebalo da dođe vrijeme.

Prva poslijeratna generacija je uvela i predvodila sukobljene strane u građanskom ratu i učestvovala u stvaranju Dejtonskog sporazuma. Druga generacija je ona koja je djelovala od 1995. godine na ovamo. Njoj pripadaju svi oni koji su učestvovali u političkom životu i protraćili dvije i po decenije, nisu iskoristili mogućnosti demokratskih promjena, ali su nas uspjeli obeshrabriti i uvjeriti da su one nemoguće.

No, tu su i oni koji su rođeni i socijalizovani nakon Dejtona, u okrilju različitih interpretacija i tumačenja. Različiti stavovi u zavisnosti od toga gdje su živjeli su neizbježni kod ove generacije koja jedina nije učestvovala u crnim procesima, a kakvi su njeni stavovi ispitali su studenti Univerziteta u Banjoj Luci.

Istraživanje stavova studenata o Dejtonskom mirovnom sporazumu

U anketi je obuhvaćeno 597 ispitanika sa svih univerzititeta u BiH, odnosno Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjoj Luci, Sveučilišta u Mostaru, Univerziteta u Tuzli, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Univerziteta u Zenici, Univerziteta “Džemal Bijedić”, Univerziteta u Bihaću i nekolicina njih sa privatnih univerziteta.

Ovi studenti su živjeli unutar međusobno suprotstavljenih i konfliktnih interpretacija i tumačenja neposredne prošlosti koji sa sobom donose i opasnost od novih sukoba. Kakvi su onda po tom pitanju stavovi onih kojima BiH ostaje?

Šta je za studente Dejtonski mirovni sporazum? Šta je za studente Dejtonski mirovni sporazum?

Više od trećine ispitanika smatra da je Dejtonski sporazum dobro rješenje, odnosno 36,5 posto ispitanika smatra da je ovaj ugovor jedino moguće ili dobro rješenje koje političke elite BiH ne poštuju. S druge strane, krajnje negativan stav uočljiv je kod 18 posto ispitanika, koliko njih smatra da je Dejton loše rješenje i kamen spoticanja razvoju ove države.

Čak 27 posto ispitanika bošnjačke nacionalnosti smatra kako je Dejtonski sporazum prepreka na putu razvoja BiH. Za razliku od njih, odgovor na to pitanje kod pripadnika srpske nacionalnosti iznosi trostruko manje, tek osam posto, dok isti stav dijeli 16 posto ispitanih hrvatske nacionalnosti.

Stavovi o Dejtonskom mirovnom sporazumu u zavisnosti od univerziteta Stavovi o Dejtonskom mirovnom sporazumu u zavisnosti od univerziteta

Ovakvi odnosi rezultata sprovedenih među studentima različitih nacionalnih pripadnosti gotovo da preslikavaju dominantne političke narative među konstitutivnim narodima.

Interesantan je podatak da je gotovo jednak broj studenata u Banjoj Luci i Sarajevu izabrao odgovor koji sugeriše kako je Dejtonski sporazum odraz političke svijesti i da ga je potrebno čuvati. Čini se da se zvanično mišljenje političkih elita Sarajeva i Banje Luke koje decenijama dominira u javnom prostoru ne podudara sa mišljenjem studenata, pa se postavlja pitanje i legitimnosti stavova političkih lidera među akademskom populacijom.

Istraživanje je obuhvatilo i stav studenata o mogućim rješenjima za funkcionalnu BiH u okviru Dejtona.

Više od polovine ispitanika uvjereno je kako uzrok postojećih problema leži u Dejtonskom mirovnom sporazumu, birajući odgovor da je njegova najznačajnija, a katkad i jedina svrha zaustavljanje rata.

Nadalje, uvjereni su da je nakon 25 godina došlo vrijeme za njegovu modifikaciju. Manji procenat studenata, 13 posto, dalo je potpuno suprotan odgovor, smatrajući kako je Sporazum potrebno čuvati jer predstavlja odraz političke svijesti i različitih nacionalnih interesa. Zaključno, studenti ne drže do toga da je Dejtonski mirovni sporazum idealno rješenje, ali smatraju ni da nije najveći problem.

Treba li mijenjati Dejtonski mirovni sporazum? Treba li mijenjati Dejtonski mirovni sporazum?

Negativan stav studenata prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, bez obzira na kojem univerzitetu studiraju ispitanici, može se vidjeti i iz odgovora na ovo pitanje. Na svakom univerzitetu dominira mišljenje da Sporazum više nije optimalno rješenje, da je samo zaustavio rat i da ovaj akt treba mijenjati.

Ubjedljivo najnegativniji stav izrazili su studenti zeničkog univerziteta na kome tri četvrtine studenata dijeli ovo mišljenje, a zatim slijede Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla i Istočno Sarajevo

Studenti BiH su saglasni i da Dejtonski mirovni sporazum nije ispunio očekivanja. Ovakav negativan stav na svim univerzitetima potvrdjuje pretpostavke iz prethodnih pitanja, da Dejtonski mirovni sporazum očigledno nije položio ispit pred studentima ni na jednom univerzitetu u BiH.

Osim promjene Dejtona, studenti se zalažu i za promjenu samog Ustava države. Čak 68 posto njih smatra da je došlo vrijeme za korjenite promjene akta na kojima počiva BiH.

Na pitanje gdje vide Bosnu i Hercegovinu u budućnosti studenti u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu i Mostaru je uglavnom nisu vidjeli da će uopšte postojati. Nešto optimističniji pogled na budućnost zabilježen je na univerzitetima u Sarajevu, Tuzli i Zenici s tim da ispitanici potonja dva grada više vjeruju u status quo u odnosu na federalizaciju države, piše Klix.ba.

Upoznatost sa sadržajem Dejtonskog mirovnog sporazuma Upoznatost sa sadržajem Dejtonskog mirovnog sporazuma

Također, rezultati pokazuju da više od polovine studenata u BiH uopšte nije pročitalo sadržaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sarajevski studenti su imali nešto bolji procenat kada je u pitanju iščitavanje teksta, dok su se banjalučki studenti izjasnili da se o Dejtonu informišu putem medija i interneta.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE