VIDRE IZ SINGAPURA SAVLADALE SU ŽIVOT U METROPOLI OD GOTOVO 6 MILIONA LJUDI

U Singapuru svaka od 10 porodica vidri ima svoje prezime i sugrađani ih jako dobro poznaju. Trenutno postoji oko 90 jedinki koje već više od dvadeset godina nazivaju užurbanu metropolu svojim domom.

Ovi simpatični riječni vragolani nastanili su se u gradu od 5,6 miliona stanovnika tokom 1990-ih.

Singapur je u prošlosti imao ozbiljan problem s čistoćom svojih vodotokova, sve dok se nisu izborili s tim problemom krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća. Čiste vode i obilje hrane bili su pozivnica za vidre, pripadnice porodice kuna, koje su u jednom trenutku skoro u potpunosti iščezle u čitavom području. Hrane se u ribnjacima bogatim japanskim šaranom i izvrsno su se prilagodile betonskoj džungli, a svoje jazbine prave u blizini mostova ili u gradskom botaničkom vrtu.

Simbol grada

Građani su im mahom naklonjeni, a kada su se vidre prvi put pojavile prije više od dva desetljeća, nisu bili sigurni jesu li oni dabrovi ili tuljani. Zbog toga su osnovane lokalne grupe i organizacije posvećene očuvanju singapurskih vidri, koje od tada nastoje biti pouzdan izvor svih informacija koje se tiču ovih sisara. Događali su se i neki incidenti, pa je 2017. godine prijavljen slučaj da je vidra ugrizla petogodišnju djevojčicu, dok je jedan hotel u luksuznoj četvrti otkrio da su im pojeli ribu u vrijednosti 85.000 singapurskih dolara ili 54.150 eura, piše National Geographic.

No, usprkos ovim prijestupima, vidre se smatraju simbolom grada i srdačno su prihvaćene. Najveći problem s kojim se suočavaju je nedostatak životnog prostora, zbog čega mlade vidre žive i do dvije godine duže sa svojim roditeljima nego što je to slučaj s vidrama koje žive u ruralnim predjelima. Postoji i aplikacija Otter Spotter uz pomoć koje građani mogu prijaviti gdje su ih primijetili po gradu, čime se prati njihovo kretanje.

Saobraćaj predstavlja ozbiljnu prijetnju

Dvije osnovne prijetnje za vidre predstavljaju varani, riječni gušteri koji love njihovu mladunčad, kao i saobraćaj. Godišnje se pregazi pet do šest jedinki. Organizacije za zaštitu vidri postavljaju znakove upozorenje na mjestima gdje se one kreću u velikom broju, kako bi preduhitrili nesreće. Zanimljiv je događaj koji se odigrao 2016. na singapurskom maratonu, kada je porodica vidri utrčala na putanju kojom su se kretali maratonci. Srećom, pripadnici organizacija koje se bore za njihovo očuvanje su upozorili trkače i poslužili kao živa barijera, i tako ih zaštitili.

Među najpoznatijim porodicama vidri su Bisham i Zouk. Pripadnici porodice Bisham su i najfotografiranije jedinke i često se mogu zateći u gradskom botaničkom vrtu. Zoolozi iz Singapura poručuju da su presretni što ne moraju ići daleko da bi proučavali ove ljupke vragolane, već je dovoljno kročiti na ulicu. Osim Singapura, urbane populacije vidri se u ovom dijelu svijeta razvijaju i u malezijskoj prijestolnici Kuala Lumpuru, kao i na tajvanskom otoku Kinmenu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

‘MERHAMET’ PODJELIO ŠKOLSKI PRIBOR DJECI U ZVORNIKU I BRATUNCU, SIROMAŠNIM PORODICAMA...

0
Predsjednik HO 'Merhamet' MDD Kenan Vrbanjac i direktorica Regionalnog odbora 'Merhameta' Tuzla Mensura Husanović, uoči 27. noći mubarek mjeseca Ramazana, posjetili su bošnjačke porodice u Grbavcima kod Zvornika i džemat Dobrak, koji je udaljen pedesetak kilometara od Bratunca.