Srpski agresor koji je bjesomučno nastojao uništiti vrijednost bio je uvjeren da je pobijedio. Tog dana su zasta trajno izgubljena velika, ničim nadoknadiva djela. Ali Vijećnica I ljudi koji vole ovu zemlju, grade je I ne daju, pokazali su po ko zna koji put srpskom agresoru da je gubitnik. Zato je važno stvari i danas nazvati pravim imenom, pamtiti I ne dati da ono što je životom branjeno bude obezvrijeđeno.
Zaštititi blago od nebrige i pokušaja da u miru manje vrijedi – to je imperativ.
Gost današnje emisije Dobar dan BiH bio je Faruk Kapidžić, predsjednik komisije za Zaštitu nacionalnih spomenika BiH.
Agresor je ciljao, to je jasno, građevine koje imaju izniman kulturološki i historijski značaj, a time potvrdio da je cilj bio ne samo rušiti nego potpuno uništiti identitet.
- Vjerovatno se to na Vijećnici najbolje vidi. Vijećnica je jedan od rijetkih objekata koji nije mogao ni teoretski biti vojni cilj. U tom periodu je malo prije toga zapaljena pošta, koja bi možda u nekom ratovanju mogla se shvatiti kao cilj, s obzirom da je tu bila komunikacija veze. Ali, Vijećnica je bila namjenski zapaljena, a posjedovala je jedno pisano blago u historiji BiH i zajedničkom življenju sva tri naroda. Dakle, nije slučajno zapaljena, nije zapaljena kao vojni cilj nego je tačno strateški gađana, i kroz dva dana pokušaja uspjeli su zapaliti Vijećnicu koja je izgorjela za pet-šest sati.
Rekonstrukcijom vijećnice pokazano je da ni narod ni identitet ni sposobnost otpora i prkosa nisu uništeni.
- Interesantno je da je obnova Vijećnice započeta prije rata. Prva faza obnove vijećnica bila je zamjena staklenog krova, pred sami rat, ne sluteći da će ona biti potpuno uništena. Poslije rata je trebala biti potpuna obnova Vijećnice, sprovedeno je sve po struci i to je bio jedan zahtjevan posao koji jue trajao u četiri faze, gotovo 15 godina konstantnog rada. Bio je jedan od najvećih izazova u arhitektonskom smislu.
Kapidžić dodaje da je najveći problem bio kamen.
- Problem je u tome što se radilo o požaru, velika je temperatura bila i dobar dio kamenih stubova izgubio je svoju nosivost i bio je opasan po ljude. Sjećam se da je već 1996. godine u toj prvoj konstruktivnoj sanaciji prve faze stradao jedan odličan statičar koji je poginuo tako što je pao jedan dio stepeništa na njega. Kamen je bio specifičan, niste mu znali nosivost, morali ste ispitati nosivost i one dijelovi koji nisu zadovoljavali propise i standarde morali su biti zamijenjeni. Ta zamjena nosivih dijelova stubova je vrlo specifična, morala se raditi čitava konstrukcija skele da bi to držalo da bi se izmijenio dio – naglasio je.
Na pitanje da li gledamo i nakon svega danas ponovno napad na vrijednosti, svojevrsnu devalvaciju naših nacionalnih spomenika pa i same Vijećnice, Kapidžić kaže da možda i mi imamo možda malo inferiorni odnos prema mnogim stvarima koje su mnogo bitnije od onoga što mislimo.
- Naprimjer, stećci nama ocrtavaju historiju granica Srednjovjekovne Bosne. Ovakvi objekti zaslužuju mnogo sredstava i ljubavi, a naravno da bi svaki narod to trebao da mnogo više ulaže u vidu održavanja i objekata, ali i blaga u njima – kazao je Faruk Kapidžić, predsjednik komisije za Zaštitu nacionalnih spomenika BiH, u emisiji Dobar dan BiH.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte OVDJE.
