'PUTEVI SPASA' U 360°.BA: REDOVI PRED AMBASADAMA SVE DUŽI, IZ BIH ODLAZE DOKTORI, PROFESORI, INOVATORI...

11 dec | 15:59
Danima je, između ostalog, gledao na Youtubeu tutorijale kako najbolje spakovati kofer. U sokne će stati punjači za mobitel i tablet, košulje će složiti po kineskom principu rolanja, hlače i džemperi stat će na trokut preko ofingera, u kuhinjsku foliju stavit će sredstva za higijenu, a za ručnu torbu presavio je strip. Komplikovano. Pomislih, samo spakuj kofer, ionako će sve završiti u ormaru u nekom pograničnom njemačkom gradu.

I on je dio statistike. Jedan od 963 osobe koje su kao medicinari od početka godine otišle u Njemačku. Šire, dio je grada osrednje veličine, velike mase koja je napustila BiH i raspršila se po cijelom svijetu. Riječima "u svoju sreću" ispratila ga porodica, i mi, prijatelji. Stade u red za čekiranje i usput nam govori kako nas očekuje i kako će nas uvezati s provjerenim ljudima... Treba nam samo B1.

Redovi pred stranim ambasadama, u kojem god vremenskom periodu o njima govorili, sve su duži. Samo pred slovenačku, od januara do novembra, stali su deseci hiljada ljudi iz BiH. Njih 13.200 dobilo je radnu dozvolu. Ni kraj godine, a brojka je za 5.000 veća od prošlogodišnje. Od 2013. do 2018. tamo je otišlo raditi 33.000 ljudi. Samo u Sloveniju. Riječ je o svim zanimanjima. Cijenjeni su, kažu. Kod istog poslodavca, prema međudržavnim sporazumima, budu godinu. Ostave ih, dominantno. "Niko s Balkana nije vredniji od bh. ljudi", komentiraju dok im potpisuju dokumente.  

Njemačka je posebna priča. Tamo smo uglavnom nalagerovali medicinara. Naših ljudi, školovanih. Prema brojkama Agencije za rad i zapošljavanje BiH, do sredine decembra otišle su 963 osobe, prošle godine 100 osoba manje, a 2016. godine 200 osoba više. Ukupno, od 2013. do 2018. godine 4 i po hiljade ljudi. Kako je gore samo Slovenija, ovdje je samo Njemačka i samo medicinari. Gdje su građevinski radnici, školovani profesori njemačkog jezika, mladi inovatori, inžinjeri...

I svi oni, deseci, stotine hiljada njih dio su priče o ekonomskoj migraciji. Istoj onoj zbog koje su u BiH zaglavili oni s Bliskog istoka, ili dominantno oni iz Južne Azije, koji mjesecima čekaju da se otvore granice negdje tamo, s nekom zemljom, nekim naprednim tržištem, pa da putevi spasa zaista to i budu. A samo od januara do septembra ove godine, tu ih je došlo više od 15.000. Zvanične su statistike. Prema onim nezvaničnim, broj je daleko veći... Samo se o ciframa priča oprezno.

Nije mnogo trebalo da se izjasne, a još manje da shvate kako u BiH ne žele ostati ni pod razno. A na Maljevcu, samo jednom od graničnih prijelaza kojem su mase migranata/izbjeglica prišle kako bi se domogli Hrvatske, pa onda i malo dalje Evrope, razgovarala sam s jednim profesorom engleskog jezika. Kaže kako je svjestan da ovdje nije dobro ni domicilnom stanovništvu i da ih ovdje ne drži ništa, osim sistema. Lošeg. Prvo su spavali pod otvorenim nebom, a onda su dizali šatore. Potom su putovali pješice i raznim prijevoznim sredstvima. U njima su bivali zarobljeni, a onda u BiH i vraćeni s tačke B na tačku A. Na koncu su osposobljene i neke prostorije, bivše kasarne, domovi, škole u koje su ih smjestili.

Vlast i narod dali šta su mogli dati. Narod nosio hranu, pun razumijevanja za situaciju u kojoj su se našli. Nekolicina ljekara volontirala je poslije radnog vremena, zbog žena i djece, jer dobro se dobrim vrati. Onda se uključile i organizacije, Crveni križ, Merhamet, Ljekari bez granica. Sve je to super, kažu. Nerijetko se i zahvale. Ali tu ne žele ostati. "Putevi spasa" više nisu spontana priča u BiH. Štaviše, najčešća je tema o kojoj se razgovara.

„Znaš kako se snašla, plaćena je trostruko... A pamet ista. Ne znaju ovi naši iskoristiti“, dio je svakodnevne konverzacije.

I da ne bude zabune. "Putevi spasa" nisu ni laka priča. Nikome. Ni onome koji odlazi, ni onome koji ga ispraća, ni onome koji ih dočekuju. Logično, roditelji bi radije bili željni svoje djece, i obratno, nego ih sažalijevali.

A moj prijatelj s početka priče, dobro se snašao. Uskoro će pristupiti polaganju ispita pa više neće biti dio pomoćnog medicinskog osoblja. Plaćat će ga više, imat će beneficije i ugovor na duži vremenski period. Ono što daje društvenoj zajednici već mu se višestruko vratilo. Novu godinu dočekat će na nekom od javnih trgova, a za godišnji će kući. Ima velike planove.

"Putevi spasa" nova je tema emisije "360°.ba" o kojoj razgovaramo s našim gostima. U programu je Hayat TV-a u ponedjeljak, 17. 12. 2018, u terminu od 21:00 sat.



(Melina Rašidović/Hayat/Foto: Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE