KAKO DA JEDETE SVE TOKOM PRAZNIKA, A DA SE NE UGOJITE

17 dec | 18:42

Praznična jela, baš kao i sami praznici, treba da budu zabavna i opuštena, jer vrijeme je uživanja sa prijateljima i porodicom. Ali šta se dešava kada brinete kako da izbalansirate svoju uobičajenu ishranu i omiljena praznična jela? U nekom savršenom svijetu, unos hrane nikad ne bi bio povezan a krivicom a praznici bi se doživljavali samo kao period godine u kom se uživa. Međutim, mi živimo u svijetu strogih ideala i kulturoloških očekivanja u pogledu tijela, kao i tone poruka o tome kako smršati ili održati željenu tjelesnu težinu.

Svake godine za praznike ljudi se bore sa zabrinutošću i krivicom zbog hrane.

Budimo iskreni: praznici su simbol hrane i pića isto koliko su simbol darivanja i novogodišnjih jelki. Veći unosa hrane i pića je u redu. Ali nije dobro da se osjećamo zabrinuto ili loše zbog toga. Nije produktivno i vi to ne zaslužujete. Treba vam plan. Ne plan ishrane, već plan mentalnog zdravlja u kom hrana ima važnu ulogu.

U nastavku dajemo nekoliko savjeta koje možete primjeniti za praznike, ali i život tokom cijele godine – uz minimalnu zabrinutost oko hrane. Ako ne možete da prevaziđete zabrinutost ili se ona neprestano vraća i ometa vam normalan život, konsultujte se sa dijetetičarem ili profesionalcem za mentalno zdravlje jer oni znaju kako da pomognu osobama sa poremećajem u ishrani.

1.Pokušajte da se oslobodite pravila o ishrani

Suština ovakvog načina razmišljanja je da ste ili na dijeti ili niste, da ste „dobri” ili „loši”, a jednom kad „pokleknete”, svi vaši napori da upražnjavate umjerenost i uživanje su propali. Možete i da kaznite sami sebe tako što ćete ili još više ograničiti unos kalorija ili jesti i piti više nego prekomjerno. Nemojte to da radite.

Oslobodite se razmišljanja – sve ili ništa – tako što ćete prihvatiti da ćete tokom praznika jesti hranu u kojoj uživate – hranu koju vjerovatno nemate prilike da jedete tokom godine – i da ćete se nakon praznika vratiti svom svakodnevnom načinu ishrane. Nismo stvoreni da jedemo na isti način iz dana u dan; namirnice koje unosimo i njihova količina se mijenjaju sa godišnjim dobima, potrebama našeg tijela, željama, emocijama i nivoom stresa, kao i praznicima.

Osobe koje imaju stav sve ili ništa ulaze u praznike sa strogim planovima da ne popuste pred iskušenjem (strana jednačine koja se zove „ništa”), a kada ta strogost i izbjegavanje onoga što stvarno žele da jedu neizbježno propadnu, idu na „sve” (na kraju krajeva, uskraćivanje vas samo dovodi do toga da se prejedate) i jedu i piju mnogo više nego što im to prija, a tako se pojačava osjećanje krivice zbog hrane i mnogo im je teže da se vrate svakodnevnom životu i ishrani. Niko ne zaslužuje da bude izložen lišavanju i krivici. Ako možete da se oslobodite stava sve ili ništa, možete da izbjegnete svu tu muku.

2. Distancirajte se od osoba koje dovode do toga da se osjećate loše zbog svog tijela

Najbolji način postupanja prema nekome ko vam izaziva stres ili nervozu je da izbjegavate takvu toksičnu situaciju. Međutim, naravno da to nije uvijek moguće tokom praznika. Desi se da cijelo popodne i veče treba da provedete u društvu tetke koja ne može da se suzdrži od komentarisanja vaše tjelesne težine. Ako morate da budete u blizini osobe koja misli da je u redu da vam upućuje neumjesne komentare, razmislite o postavljanju granica tako što ćete im direktno reći da nećete da razgovarate o svom tijelu ili ishrani (ili o bilo čemu što oni žele da komentarišu).

Direktan pristup “to se vas ne tiče” čini čuda, ali naravno da brutalna iskrenost ne pada svima lako i nije uvijek umjesna. Takođe možete da pokušate da promijenite temu razgovora tako da se ne priča o vama.

Ne možemo uvijek da biramo s kim ćemo biti za praznike ali možemo da izaberemo da primjenimo korake u cilju samozaštite koji će nam pomoći da se snađemo u nezgodnim situacijama. Isplanirajte da duboko udahnete par puta, izvinite se i ustanete od stola da biste na trenutak bili sami, ili prošetajte da biste mogli da pošaljete SMS poruku prijatelju koji vas razumije. I opet, ako možete, izbjegavajte situacije koje dovode do emocionalne nestabilnosti – ponekad je najbolje da se preventivno sklonite iz takve situacije. To se zove samozaštita i vi ste toga vrijedni.

3. Hrana i nervoza zbog hrane preuzimaju glavnu ulogu tokom praznika, zato pojačajte samozaštitu u skladu s tim

Nervoza zbog hrane je kao i svaka druga vrsta nervoze – što više vodite računa o sebi uopšte, lakše ćete se izboriti sa nervozom, bez obzira u kom obliku se pojavljuje. Odvojite vrijeme samo za sebe prije nego što vam raspored postane previše gust. Ako vam je vježbanje sastavni dio brige o mentalnom zdravlju, držite se uobičajene rutine. Ako ste preplavljeni pozivima za razne događaje, zabave i proslave, pregledajte ih i odlučite na koje ne morate da idete.

Zapamtite, ne morate da idete na svako dešavanje na koje ste pozvani. Naravno da ne želimo da izneverimo ljude, ali će osoba koja priređuje zabavu sigurno preboljeti vaš nedolazak, naročito ako ste jedna od mnogih osoba koje su pozvane. Previše obaveza u životu može da dovede do poremećaja raspoloženja i veće nervoze, zato održavajte ravnotežu tako što ćete na svaki mogući način kontrolisati svoj raspored.

4. Dozvolite sebi da ne brojite kalorije ili makro hranljive materije

Praznici su stvoreni za uživanje, zato se oslobodite obrazaca i pravila dijete (kad smo već kod toga, razmotrite mogućnost da ih se u potpunosti oslobodite). Što više osjećate da ste “na dijeti”, to su veće šanse da se pobunite a potom osjećate krivicu i stid kad pojedete nešto za šta mislite da “nije dozvoljeno”.

Brojanje kalorija nije naročito dobro, posebno tokom praznika, i sabiranje količine kalorija i ugljenih hidrata može da bude frustrirajuće i da vas liši uživanja u hrani. Kad se više koncentrišete na znake gladi i uživanje u hrani koju jedete i praznicima, bit ćete sretniji i manje nervozni.

Praznici su stresan period godine, naročito ako ste zabrinuti u vezi sa vašom ishranom. Međutim, uz par jednostavnih koraka, možemo barem da smanjimo nervozu i uživamo u svakom trenutku.



(Hayat / Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE