PUTEVI SPASA: DRŽAVA I DRUŠTVO TREBAJU ODGOVORITI NA POTREBE MLADIH PRIJE NEGO PADNEMO U TOTALNI MRAK

18 dec | 13:49

Komentirajući uvodni prilog o "Putevima spasa" o odlasku mladih iz naše zemlje i pitanju migracija, gosti u studiju emisije 360°.ba kazali su da se kao društvo ne navikavamo na mrak koji bi mogao nastati zbog sve manje mlade radne snage u našoj zemlji. 



Sociologinja Sanja Vlaisavljević kazala je da nije toliki mrak, ali da može biti bolje i svjetlije te da mi kao društvo tome možemo dati veliki doprinos, a u skladu s tim doći će i rezultati.

Vlaisavljević je istakla da su kretanja uvijek pozitivna mada ima dosta primjera koji nisu pozitivni. Važno je, kaže, pričati i one priče o ljudima iz BiH koji su se vratili i razvili vlastiti biznis. Bit će, kaže, gore ako se nastavi s trendom zastrašivanja ljudi da su stvari gore nego što jesu. Fokus, kako je kazala, treba staviti na pozitivne priče. 

Istakla je i da mlade ljude treba vaspitati za zajednicu. Prema migrantima, kaže, možemo biti i bolji i humaniji, jer svako ima razloge zbog kojih se nalazi tu gdje jeste. Ako te ljude iko može razumjeti, onda smo to mi, pojašnjava Vlaisavljević, te dodaje da smo i sami nekad bili u situaciji u kojoj su sada oni koji su se, tragajući za putem spasa, našli u BiH. Građani prema njima trebaju pokazati veći stepen tolerancije. 

Predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT, Katarina Vučković, istakla je da mladima treba dati priliku i da odu izvan zemlje kako bi stekli znanja i iskustva te da se vrate u svoju domovinu kako bi ta znanja iskoristili i imali bolju budućnost tamo gdje su rođeni. 

Mladi koji odlaze iz BiH su ili rođeni u ratu ili nakon rata tako da, kako kaže Vučković, nisu svjedoci dešavanja 90-ih godina. Mlade treba, kaže, potaknuti da pokreću stvari tamo gdje žive, a država i društvo moraju odgovoriti na potrebe mladih ljudi, u suprotnom trend odlaska radne snage će se nastaviti, kazala je Vučković. Ukoliko Njemačka usvoji novi zakon, uslijedit će još masovnije iseljavanje, kaže. Mladi će iskoristiti svaku priliku koja im se nudi. 

Glasnogovornik UNHCR-a Neven Crvenković kazao je da su ljudi raseljeni i unutar vlastite zemlje. Dodao je i da se 85% prisilno raseljenih osoba nalazi u zemljama u razvoju. Kada je riječ o kapacitetima za smještaj migranata i izbjeglica, može se i treba se više uložiti, kaže Crvenković. 

UNHCR je tu da pomaže u svakom segmentu u kojem je to moguće od traženja odgovora za pitanje azila do pomoći u edukaciji kadrova. Uložena su, kaže, velika sredstva kako bi smještajni kapaciteti za ove ljude bili osigurani. 

Većina ovih ljudi ne vidi sebe u BiH i njihov krajnji cilj su zemlje Evropske unije iako vrlo mali broj ipak želi ostati u BiH. No, onima koji dolaze i prolaze kroz BiH treba osigurati uvjete i pomoći da se integriraju u društvo. Danas su granice, nažalost, kaže, zatvorne, pogotovo za one koji dolaze ilegalno. Istakao je i da postupanje s migrantima i izbjeglicama ne smije biti nasilno. BiH se ne može sama nositi s ovim izazovom, pa je ključ, kaže, u podjeli odgovornosti. 

U BiH treba insistirati na tome da se ne stvara lošija slika u društvu od one koja jeste, poručila je na kraju Vlaisavljević.



(Hayat / Foto: Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE