PRED NAMA JE KLIMATSKA PROMJENA KOJE DO SADA NISMO BILI SVJESNI

5 feb | 09:40
Barem trećina glečera na planinskim lancima Hindukuš i Himalaja otopit će se zbog klimatskih promjena, kaže novo istraživanje naučnika.

To će sasvim sigurno imati ozbiljne posljedice za život dvije milijarde ljudi u okolnim državama, a najgore je što ni drastična promjena klimatske politike neće utjecati na to.

Naime, kako stoji u istraživanju čije zaključke prenosi Guardian, sve i da svjetske zemlje srežu emisije stakleničkih plinova i tako limitiraju globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijevih do 2100. godine, 36 posto glečera na planinskim masivima Hindukuš i Himalaja će nestati.

Ako temperatura poraste nešto više, za 2,7 stepeni Celzijevih, otopit će se pola glečera. Najcrnji scenario, u kojem države odustaju od rezanja emisija stakleničkih plinova, predviđa zagrijavanje planeta do 5 stepeni Celzijevih što bi do 2100. otopilo čak dvije trećine glečera na dva azijska planinska lanca.

Ti glečeri predstavljaju ključnu zalihu vode za 250 miliona ljudi koji žive u regiji Hindukuš - Himalaja, dok daljnjih 1,65 milijardi ljudi namiruje velik dio svojih potreba za vodom iz rijeka koje iz planinskih masiva teku u Pakistan, Kinu i druge države.

Šokantno otkriće

- Ovo je klimatska kriza za koju još niste čuli. Čak i u najboljem mogućem scenariu, u kojem smo zaista ambiciozni u borbi protiv klimatskih promjena, čak i tada ćemo izgubiti trećinu glečera. Za nas je to bilo šokantno otkriće koje jasno kaže da moramo hitno djelovati' - rekao je za Guardian Philippus Wester iz Međunarodnog centra za integrisani razvoj planina, inače i osoba na čelu ovog istraživanja.

- Dok svi gledaju što se odgađa na Arktiku ili malim otocima kojima prijeti dizanje nivoa oceana, niko nije obraćao pažnju na regiju Hindukuš-Himalaja - dodao je Wester.

Čak 200 naučnika

Ovo istraživanje trebalo bi napokon promijeniti taj trend, što je vidljivo i u broju involviranih u cijelu priču.

Naime, istraživanje je zatražilo osam država kroz koje prolaze ovi planinski masivi, a ukupno je na njemu radilo više od 200 naučnika.

Samo istraživanje trajalo je punih pet godina, a osim naučnika koji su bili direktno uključeni u projekat, dodatnih 125 stručnjaka je pregledalo njihov rad, prenosi Jutarnji list.



(Hayat / Foto: Arhiv)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE