HRVATICE MASOVNO RAĐAJU DJECU, ALI U NJEMAČKOJ

5 feb | 12:45
Istovremeno dok u Hrvatskoj rapidno pada broj rođenih, broj hrvatskih državljanki koje rađaju u Njemačkoj se povećava. Od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj su rodile 54.438 djece.

Posljedice iseljavanja najbolje se vide po ovim podacima sažetim u analizi pod nazivom 'Rađanje Hrvatica u Njemačkoj ' koju je izradio dr. Ivan Čipin, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Analizu je napravio koristeći podatke njemačkog Federalnog statističkog ureda.

U analizi koju je objavio na stranicama Centra za longitudinalne populacijske studije, stoji kako su od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj rodile 54.438 djece.

S druge strane, od 2010. do 2017. je prosječna stopa ukupnog fertiliteta iznosila oko 1,4 djece po ženi u reproduktivnom razdoblju što je, zaključuje Čipin, otprilike na sličnoj razini iste stope zabilježene u Hrvatskoj u tom periodu.

Djeca u Njemačkoj rođenjem ne dobivaju njemačko državljanstvo

- Upravo od 1. januara 2000. godine njemačko zakonodavstvo djetetu kojem su oba roditelja stranci omogućilo je stjecanje njemačkog državljanstva rođenjem ako jedan od roditelja ima dozvolu boravka te legalno boravi u Njemačkoj najmanje osam godina. Povezano s tim, udio djece koje su rodile majke s hrvatskim državljanstvom, a koja rođenjem nisu stekla njemačko državljanstvo, smanjio se s 18% 2000. na svega 5% u godinama prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Nakon 2013. taj broj počinje brže rasti, tako da ih je u posljednje dvije godine oko 45%, što je rezultat znatnog doseljavanja - ističe Čipin.

Od djece koja su, kaže, rođena u braku, a takvih je u promatranom periodu preko 80%, oko 55% očeva imalo je hrvatsko državljanstvo, 30% njemačko državljanstvo, 10% očeva državljanstvo zemlje koja nije članica EU-a, a preostali očevi državljani su drugih EU zemalja ili rijetko neeuropskih zemalja.

U zadnjih par godina udio očeva s hrvatskim državljanstvom prešao je brojku od 70%, dok je udio s njemačkim državljanstvom pao ispod 20%, što je opet povezano s pojačanim doseljavanjem iz Hrvatske.

Podaci objavljeni u analizi pokazuju da je u prvih pet godina od ulaska Hrvatske u EU, u Njemačkoj znatno povećan broj hrvatskih državljanki koje su ondje rodile, ali čija djeca nisu rođenjem dobila njemačko državljanstvo.

Tako je od 2013. do 2017. godine u Njemačkoj rođeno 4870 djece, čije su majke hrvatske državljanke, a djeca im nisu stekla državljanstvo.

Od ulaska Hrvatske u EU povećan broj Hrvatica koje rađaju u Njemačkoj

Od 2005. do 2008. Hrvatice su u Njemačkoj rodile oko 200-tinjak djece godišnje koja nisu stekla državljanstvo, da bi se ta brojka u narednim spustila na stotinjak.

Međutim, od ulaska Hrvatske u EU ta se brojka opet znatno povećava pa je u 2016. u Njemačkoj rođeno 1515 djece, čije su majke hrvatske državljanke, a 2017. je ta brojka skočila na 1860 djece. U isto vrijeme, 2017. je u Hrvatskoj zabilježen rekordni negativni prirodni prirast, pa je te godine u našoj zemlji bilo 17.614 više umrlih nego rođenih.

Od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. rođeno više hiljada djece koja bi se bez iseljavanja rodila u Hrvatskoj

- Dakle, od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. u Njemačkoj je rođeno nekoliko hiljada djece koja bi se vjerovatno rodila u Hrvatskoj. Jedan dio rodile su hrvatske državljanke koje nisu doselile iz Hrvatske (većinom se radi o onima doseljenim iz Bosne i Hercegovine s hrvatskim pasošom). Bez obzira na to, iseljavanje je jedan od najvažnijih razloga zašto je u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježen apsolutno najmanji broj živorođenih u zadnjih 70 godina - istakao je dr. Čipin u zaključku svoje analize.

Dr. Čipin je izvanredni profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predaje na kolegijima Demografija, Demography i Demografske metode i modeli.

Tematika njegovih naulnih istraživanja i istraživački interesi su nizak fertilitet u Hrvatskoj i Europi, starenje stanovništva i dugovječnost te demografija obitelji te je, kako smo naveli, vođa Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.



(Hayat / Foto: Arhiv / Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE