DŽEPARAC DJECI NEMOJTE DAVATI KAO NAGRADU ZA KUĆANSKE POSLOVE

8 feb | 01:04

Važno je naglasiti da džeparac ne bi trebao biti sredstvo ucjene roditelja prema djetetu, niti biti direktno vezan za kućne obveze djeteta

Kad roditelji djetetu daju džeparac, uče ga kako se ophoditi s novcem te o odgovornom financijskom ponašanju. No često dvoje o tome kad je dijete dovoljno veliko za džeparac, kao i o tome treba li ga čuvati ili potrošiti na sebe. Psihologinja iz psihološkog centra Tesa, prof. Tanja Dejanović Šagadin, kaže kako djeca mogu početi dobivati džeparac kad počnu razumijevati vrijednost  novca, a obično je to oko polaska u školu.

- Obično u toj dobi nema još pravog razumijevanja vrijednosti, a djeca rijetko kupuju samostalno bilo što, pa je dovoljan mali iznos kako bi naučili o vrijednosti novca i konceptu štednje. Obično džeparac prati i preuzimanje nekih obveza, pa  im se može objasniti da sudjeluju u podjeli kućnih poslova, pa tako i u podjeli novca. Ne bih preporučila da se to objašnjava kao da plaćamo djeci za, npr. usisavanje, nego više da sudjeluju sa svima u poslovima jer su veći, a i da i zato što su veći sada dobivaju  mali iznos s kojim mogu sami raspolagati - pojašnjava prof. Dejanović Šagadin. 

Mlađa djeca džeparac troše na igračke i slatkiše, dok stariji pokušavaju uštedjeti za mobitele ili odjeću. Ono što je važno naglasiti je da džeparac ne bi trebao biti sredstvo ucjene roditelja prema djetetu, niti biti direktno vezan za kućne obveze djeteta.

- Općenito, ucjena nije dobro odgojno  sredstvo i ne treba je miješati s posljedicama ponašanja. Ako dijete  zanemaruje svoje obveze, u redu je da to ima posljedice poput ukidanja privilegija, no to se ne bi trebalo pretvarati u  ucjenjivanje nego obaveze i moguće posljedice neispunjavanja trebaju biti dogovorene - kazala je prof. Dejanović Šagadin.



Zablude o novcu koje imaju mala djeca

Najčešće zablude koje o novcu imaju djeca u mlađoj dobi su sljedeće: kovanice vrijede više nego novčanice jer su teže, na bankomatu se može uzimati neograničeno puno novca i novac služi samo za kupnju u trgovini, a ne i za plaćanje računa.

U dobi od pet godina djeca bi trebala znati da se novcem kupuju stvari, da ga treba zaraditi, da se ne može odmah sve dobiti, da novac ne treba potrošiti odjednom te daposuđeno treba i vratiti.

U dobi od 6 do 10 godina trebali bi znati točnu vrijednost kovanica i novčanica, koliko lipa ima kuna, da štednja u banci uključuje i kamatu te da novac koji se potroši kreditnim karticama također plaćamo iako ga dijete ne vidi. 

Između 11. i 13. godine trebaju razvijati vještinu štednje i umjerenog trošenja novca, znati da kreditne kartice treba koristiti oprezno te biti upoznati s opasnostima korištenja osobnih podataka na internetu.

Svaka obitelj dogovara svoja pravila, treba li davati djeci džeparac, kad i koliko. To nije jedini način da se nauči vrijednost novca, pa nije ni nužno davati ga redovno. Važno je da se ne koristi kao sredstvo ucjene ili kao mito. 

Svakako bi, ističe psihologinja, djeca trebala svojim džeparcem ili ušteđevinom financirati tuđe stvari koje slučajno ili namjerno unište jer tako uče o osobnoj i financijskoj odgovornosti. 



(Hayat/Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE