SAZNAJTE ŠTA SU SIMPTOMI BRONHITISA I KAKO SE LIJEČI

18 feb | 23:45

Bronhitis je upalna bolest donjih dišnih putova uzrokovana najčešće virusima, rjeđe bakterijama. Javlja se u svim dobnim grupama od dojenačke - do pozne dobi, a može biti akutni ili hronični.

Najčešće obolijevaju djeca, starije osobe i osobe slabije otpornosti koje imaju i neku drugu hroničnu bolest. Riječ je zapravo o upali sluznice bronha kojima zrak prolazi izvana u pluća i obrnuto.

Oboljeli od bronhitisa kašlju i iskašljavaju sluzavi sadržaj, koji može biti proziran ili obojen. Kako bronhitis predstavlja jedan od preduvjeta za razvoj hronične opstruktivne plućne bolesti, svakako je važno pravovremeno započeti s prevencijom i liječenjem.

Može biti akutni i hronični

Bronhitis se može javiti u akutnom ili hroničnom obliku. Akutni je češći, simptomi traju desetak dana, a posljedica bolesti nema, mada ponekad može dovesti do upale pluća. Ovaj se oblik uglavnom javlja u hladnom periodu najčešće popraćen običnom prehladom ili upalom grla, nosa i sinusa.



S druge strane spektra jest hronični bronhitis, teži oblik bolesti koji nastaje dugotrajnom iritacijom sluznice bronha. Iritacija se javlja uslijed pušenja ili izloženosti štetnim česticama prašine ili dima, na radnom mjestu ili okolišu stanovanja.

Simptomi se ponavljaju, nema mogućnosti potpunog ozdravljenja pa je ova vrsta bronhitisa jedan od uvjeta za razvoj hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB).

Svi mogući simptomi

U akutnom ili hroničnom bronhitisu glavni simptomi su kašalj, iskašljavanje sluzavog sadržaja koji može biti proziran, bijeli, žućkasti, zeleni, a rijetko se mogu vidjeti i tragovi krvi. Bolesnici osjećaju nedostatak zraka, umor, nelagodu u prsima, a groznica i drhtavica se javljaju ako je povišena tjelesna temperatura.

U akutnom bronhitisu javljaju se glavobolja i bolovi u cijelom tijelu, a nadražajni kašalj može potrajati još nekoliko sedmica nakon prestanka drugih simptoma. Hronični bronhitis obilježava produktivni kašalj koji traje najmanje tri mjeseca tokom dvije uzastopne godine.

Postoje periodi kada se kašalj i drugi simptomi pogoršaju, što pak ukazuje na akutnu infekciju u hroničnom bronhitisu. U oba oblika bolesti liječniku se treba javiti kod kašlja koji traje dulje od tri sedmice, tjelesne temperature iznad 38 °C, otežanog i ubrzanog disanja, bolova u prsima, gubitka tjelesne težine te iskašljavanja obojenog sadržaja (posebno ako je u njemu prisutna krv).

Uzroci i faktori rizika

Virusi su najčešće uzrok akutnog bronhitisa, a pošto antibiotici ne ubijaju viruse, ta vrsta lijekova se u većini slučajeva bronhitisa ne koristi.

Najčešći uzrok hroničnog bronhitisa je pušenje, a zagađenje zraka, prašina ili otrovni plinovi u okolišu ili na radnom mjestu mogu pridonijeti tom obliku bolesti. Postoji i genetska sklonost za hronični bronhitis. Među glavne faktore rizika spadaju i dim cigarete te izlaganje iritansima na radnom mjestu.

Ljudi koji puše ili žive s pušačem imaju veći rizik od akutnog i hroničnog bronhitisa. Nadalje, rizik od razvoja bronhitisa je veći ako je osoba na radnom mjestu izložena plućnim iritansima kao što su hemijske pare, ispušni dimovi, kamena i metalna prašina, žitarice, tekstili.

I učestali nastupi žgaravice mogu iritirati grlo i povećati sklonost razvoju bronhitisa. A bronhitis može biti i rezultat neke druge akutne bolesti (poput prehlade) ili hroničnog stanja koje ugrožava imunosni sistem, a veću sklonost infekciji imaju i starije osobe, dojenčad i mala djeca.

Kako do dijagnoze

Tokom prvih nekoliko dana bolesti vrlo je teško razlikovati znakove i simptome bronhitisa od onih kod prehlade. Pregledom pluća liječnik će stetoskopom slušati disanje i utvrditi postojanje bronhitisa.

U nekim slučajevima bronhitisa liječnik može provesti specifične pretrage radi dokazivanja bolesti. Tako je rendgensko snimanje grudnog koša od velike važnosti ako postoji upala pluća ili neka druga bolest koja može objasniti dugotrajni kašalj (napose u pušača).

Nadalje, može se provesti ispitivanje plućne funkcije pomoću uređaja koji se zove spirometar, a kojim se mjeri koliko se zraka može udahnuti u pluća te koliko se brzo zrak može izdahnuti iz pluća. Ovaj se test može koristiti u dijagnostici astme, bronhitisa i emfizema. Osim toga, moguće je provoditi i mikrobiološku obradu iskašljaja.

Navedeni postupak je važan u otkrivanju bakterija koje uzrokuju bolest, kako bi se mogao ciljano dati antimikrobni lijek koji će djelovati upravo na izoliranu bakterijsku vrstu. Iskašljaj se može testirati i na stanice koje su u povećanom broju prisutne kod alergija (ponajviše eozinofilni granulociti).

Kako se liječi

U većini slučajeva akutnog bronhitisa bolest prolazi bez liječenja ili samo uz suportivnu terapiju koja obuhvaća korištenje meda, limuna i čajeva kojima se umiruje kašalj i olakšava iskašljavanje, obično u roku od nekoliko sedmica.

Budući da je većina slučajeva bronhitisa uzrokovana virusnim infekcijama, antibiotici nisu učinkoviti. Međutim, ako liječnik sumnja na bakterijsku infekciju, može propisati antibiotik.

Drugi lijekovi koji se mogu preporučiti jesu lijekovi protiv kašlja, napose ako kašalj dovodi do smetnji kod spavanja ili ostalih životnih aktivnosti. Ako pak postoje alergija, astma ili HOPB, liječnik može preporučiti inhaliranje i inhalatore lijekova za smanjenje upale te otvaranje suženih dišnih putova. Kod otežanog iskašljavanja daju se lijekovi koji razrjeđuju sekret u bronhima i olakšavaju iskašljavanje (tzv. mukolitici, ekspektoransi).

Kod hroničnog bronhitisa može se provoditi plućna rehabilitacija – program vježbi disanja u kojem respiratorni terapeut uči kako olakšati disanje i povećati sposobnost za vježbanje. Nadalje, u svakom bronhitisu preporučuje se uzimanje veće količine tekućine zbog lakšeg iskašljavanja.

Ljekarska pomoć

Liječenje bronhitisa provodi liječnik porodične medicine, a kod hroničnog bronhitisa preporučljivo je bolesnika uputiti pulmologu - liječniku specijalisti za plućne bolesti.

Poželjno je povesti člana porodice ili prijatelja na pregled ljekaru.

Ponekad je teško zapamtiti sve informacije u vezi s bolešću, zbog čega je dobro imati pratnju kako se ne bi propustile ili zaboravile potencijalno važne informacije.

Prevencija bronhitisa

Jedna od ključnih stvari u prevenciji bronhitisa jest izbjegavati plućne iritanse. To prvenstveno znači ostaviti duhan, zaboraviti cigarete.

Posebno je bitno zabraniti pušenje u porodicama sa djecom. Važno je i nositi masku kada je zrak zagađen smogom, prašinom ili dimom, kao i pri izloženosti nadražujućim sredstvima za čišćenje u domaćinstvu.

Mnogi slučajevi akutnog bronhitisa nastaju zbog virusa gripe pa stoga godišnja vakcinacija protiv gripe značajno pomaže u zaštiti od tog opasnog virusa. U obzir dolazi i vakcina koja štiti od nekih vrsta upale pluća.

I naravno, kako bi se smanjio rizik zaraze od virusne infekcije, treba često prati ruke i koristiti sredstva za pranje ruku na bazi alkohola.



(Hayat / Foto: Pixabay)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE