JAPANKA MIHO ĐEKIĆ ZALJUBLJENA U ZMIJANJSKI VEZ: BAŠTINU BIH PROMOVIŠE U JAPANU

20 apr | 11:24

Miho Đekić, Japanka koja već 20 godina živi u Derventi u zmijanjski vez zaljubila se na prvi pogled. Nakon što je naučila kako se radi organizovala je nekoliko izložbi u Japanu, a sljedeću izložbu namjerava organizovati u Tokiju.

U Bosnu i Hercegovinu došla je 1998. godine kada se udala za Dervenćanina, a nisu je mnogo zanimali ručni radovi i narodne nošnje dok na nekoj od televizija nije slučajno vidjela zmijanjski vez.

- Prvo sam išla u udruženje žena Duga, pitala sam da li postoji mogućnost da naučim zmijanjski vez a oni su me lijepo prihvatili, naučila sam, dobila nekoliko mustri, onda sam vezla kod kuće - ispričala je Miho Đekić.



Sa detaljima ove tehnike ručnog rada Miho pravi šnale za kosu, kecelje, torbe, podmetače i druge predmete.

- Tehnika nije toliko teška, samo što je sitniji vez pa mi umori oči - rekla je Miho.

Kada god ima vremena uzme konac i iglu i veze.

- Nekad od 19 sati do ponoći, onda me pita muž dokad ćeš to raditi - ispričala je Miho objašnjavajući kako joj vrijeme proleti kada počne da veze.



Smatra da bi se sa zmijanjskim vezom mogla ukrašavati i kimona, tradicionalna odjeća iz japanske kulture, ali pošto nije u mogućnosti da napravi kimono, dolučila je da zmijanjski vez poveže sa origamijem, tehnikom kreiranja modela od papira.

Novinarska ekipa sa Miho je razgovarala u prostorijama Muzeja Republike Srpske u Banjaluci gdje ona redovno dolazi da pogleda eksponate. Kada iz Dervente, u kojoj živi, dođe u Banjaluku, redovno posjećuje i Udruženje žena ‘Duga’ gdje je naučila da veze. Radovi Miho Đekić prvi put su izloženi u prostorijama ‘Duge’, a izložba je nosila naziv ‘Zagrljaj zmijanjskog veza i origamija’.



Nakon toga Miho je organizovala malu prezentaciju u rodnom gradu Ivaki, u prefekturi Fukušima, a uslijedile su još tri izložbe u ovom gradu i jedna u Osaki. Njenim sunarodnjacima, koji prije ovih izložbi nisu nigdje vidjeli jednobojni zmijanjski vez svidjela se njegova jednostavnost i elegancija.

- Pitali su me odakle je taj vez, kako je lijep, kako je elegantan, moćan, ali jednostavan, oduševili su se - ispričala je Miho Đekić.



Kada je naučila da veze, zmijanjski vez bio joj je hobi, a sada je postao dio njenog života.

- Nadam se da ću nekada moći više prodavati, ali uglavnom radim iz ljubavi - rekla je Miho.

Na pitanje da li je ramišljala o povratku u Japan objasnila je da je njen suprug živio u Japanu i vidio kakav je tamošnji život, pa su se složili da im je ljepše i lakše živjeti sa sinom u Derventi.



- Ovdje je život opušten, neke stvari su teške, neke možda lakše nego u Japanu - dodala je Miho.

 Danijela Đukanović, muzejski savjetnik etnolog u Muzeju RS-a rekla je da je zmijanjski vez prvi elemet iz BiH koji je krajem 2014. godine upisan na UNESCO listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovječansva.

- Krstačka tehnika veza, geometrijska ornamentika nije se pojednostavljivala u izradi tokom 150 godina, a žene i udruženja koje danas njeguju i baštine zmijanjski vez rade na isti način kao i prije 150 godina - kazala je Đukanović.



Naglasila je da se i prije upisivanja zmijanjskog veza na UNESCO listu mnogo ljudi javljalo Muzeju RS sa željom da uče tehniku ovog veza, a od upisivanja ova pojava je gotovo svakodnevna, piše Anadolija.

- Posebno nam je inspiracija da su ljudi iz drugih kultura, kao što je Miho iz japanske kulture, koja kroz istoriju nije imala dodirnih tačaka sa našom kulturuom uvidjeli ljepotu zmijanjskog veza i osjetili želju da nauče - rekla je Danijela Đukanović i dodala da je veoma značajno kada kulturno naslijeđe drugog naroda ljudi predstave kulturi odakle su oni došli jer je bitno sa se povezujemo, razmjenjujemo kulturno naslijeđe i učimo jedni od drugih.



(Hayat / Foto: AA)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE