ŠTA POVEZUJE RICHARDA BURTONA, MALO SELO U BIH I ZGRADU U CENTRU BEOGRADA?

14 maj | 21:50

Nekadašnja zgrada Generalštaba u centru Beograda je uglavnom podsjetnik na događaje od prije 20 godina. Neki se, međutim, možda sjećaju drugog imena ove zgrade – Sutjeska.

Prema jednom od tumačenja samog autora, arhitekte Nikole Dobrovića, ova zgrada trebalo je da "prenese" u prijestonicu komad planine na kojem se vodila odlučujuća borba između partizana i sila Osovine u proljeće 1943. godine – tzv. Peta neprijateljska ofanziva.

Tada su partizanske snage, uprkos ogromnim gubicima, uspjele da se probiju iz neprijateljskog obruča. Bitka koja je u poslijeratnoj historiji slavljena kao prekretnica, trijumf, koji je naposljetku i omogućio pobjedu partizana u ratu, te izgradnju socijalističke Jugoslavije.

Najupečatljiviji motiv ovog zdanja (izgrađenog 1956-1963) bio je kaskadni procep između dva dijela kompleksa, koji je simbolički predstavljao proboj dijela partizanskih snaga iz obruča.Pored podsjetnika u centru tadašnje jugoslovenske prijestonice, izgrađen je i spomenik na mjestu gdje su se vodile odlučujuće borbe – u bosanskohercegovačkom seocetu Tjentište.

Izgradnja spomenika, koji je danas globalno poznat zahvaljujući izvjesnom belgijskom fotografu, povjerena je jednom od tadašnjih prvaka jugoslovenskog apstraktnog vajarstava – Miodragu Živkoviću.

Spomenik pobjedi u bici na Sutjesci otkriven je 1971. godine, povodom tridesetogodišnjice od izbijanja partizanskog ustanka u Drugom svjetskom ratu. Prema Živkovićevoj zamisli isklesane su dvije asimetrične strukture koje vizuelno evociraju proboj.

Gledajući spomenik posmatrač je "uskraćen" za sve gubitke koje su partizanske snage pretrpjele, kao i teškoće kroz koje su prošli. Spomenik, naprotiv, odiše optimizmom, evocira prkos, snagu i pobjedu.

Sjećanje na najveću ratnu epopeju nije međutim bilo dovoljno uklesati samo u prostoru. Za uspješnu izgradnju mita bilo je neophodno posegnuti za još jednim moćnim medijem – filmom. U ovom slučaju autentičnim žanrom koji je iznjedrila socijalistička Jugoslavija – partizanskim filmom.

Glavni junak ovog filma bio je maršal lično. Prvi izbor Josipa Broza Tita bio je, navodno, Kirk Douglas, s kojim se i susreo prilikom Douglasove posjete Jugoslaviji 1964. godine. Ali Douglas je navodno bio prezauzet, te je izbor naposletku pao na Richarda Burtona.

U dnevniku koji je pedantno vodio Burton je između ostalog zabilježio svoje zebnje, kao i teškoće sa kojima se susreo tokom snimanja – nadao se da će uspjeti da se "izbori" sa dodijeljenom mu ulogom, kao i da utiče na odabir materijala i kadrova.

Kasnije se žalio da je okružen amaterima, dok je susret sa Brozom i Jovankom na filmskom setu okarakterisao kao ispunjeniji besmislenim protokolom od susreta sa britanskim plemstvom.



(Hayat / Foto:

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE