SAFET ZEC: SVIJET IDE NAPRIJED, TREBAJU NAM OBRAZOVANI LJUDI, PRIVREDNICI, NAUČNICI

19 maj | 21:32

Dvadeset šest godina jučer je navršeno od pogibije Admire Ismić i Boška Brkića. Malo ko ne zna za ljubavnu priču koja je rasla u Sarajevu, a potom u istom gradu 1993. godine i ubijena – snajperskim hicima. 

Boško je poginuo na licu mjesta, na tadašnjem Vrbanja mostu, a Admira, ranjena, uspjela mu je prići i zagrliti ga. Potom su se čula još dva hica...

Drugačija sudbina

Opjevani su u brojnim pjesmama, o njima su se priče pisale, a Sarajlije su ih prozvale Romeom i Julijom. Bh. umjetnik svjetskog glasa Safet Zec ovim mladim ljudima posvetio je opus „Zagrljaji“, koji je nedavno predstavljen na Venecijanskom bijenalu. Za „Dnevni avaz“ Zec je jučer govorio o tragičnoj ljubavi koja je, zajedno s ratom, jedna od glavnih inspiracija za njegova djela, ali se osvrnuo i na trenutnu situaciju u BiH. 

- Moja slika velika je posveta Bošku i Admiri. To je velika misao. Moje likovne slikarske vizije se poklapaju, zapravo zagrljaj koji me prati. Ne volim njihovo poređenje s Romeom i Julijom, jer oni imaju drugačiju sudbinu. Ali, kad je to već postalo kao metafora, dobro - kaže nam Zec.



Oni su simbol...

- Da, simbol svih nesretnih smrti. Oni su samo jedni od stotina u samom Sarajevu, a da ne spominjem druge nepotrebne tragedije i nesreće. Ja imam svoju Ivanku, što znači da sam i ja neki Boško, ona je neka Admira, to je, jednostavno, bosanska supstanca. A ako sačuvamo nju, onda ćemo sačuvati i BiH. Istočna varijanta je da uzmu dijelove zemlje, da svi katolici postanu Hrvati, a svi pravoslavci Srbi i, uz svu tu tragediju, nameću nam da ne možemo živjeti zajedno, da je Bosna nemoguća. 

Cijeli taj plan je monstruozan, pa vraćamo fokus na Boška i Admiru, koji su pokušali da se spase te nesreće i nađu oazu. Do 1992. Sarajevo i BiH bili su prelijepa metafora, područje gdje su ljudi živjeli ne pitajući ko je koje religije.

Jesu li ljubav i rat Vaša vječna inspiracija? 

- Ljubav je snažno bila prisutna svih ovih godina, od 1992., moj pokušaj odgovora, krika, apela umjetničkog i slikarskog, koliko može biti koristan. Moji slikarski snovi mnogo su široki i druge stvari sanjam. Supstanca svih je duboka tuga, sentiment, sve što sam napravio, na jedan umjetnički način dodiruje to. Ljudska patnja je esencijalna. 

Definiraju li ljubav i rat Bosance i Hercegovce?

- Naravno. Rat nas posjećuje često. Sjećam se kad je počinjao te 1992., u gostima mi je bila mama moje Ivanke i šokirao sam se tada. Počelo je već granatiranje, a mi, kao životinje, predosjećamo šta će biti. Ona je rekla, maltene uvrijeđena: „Pa šta hoćete, ovo je meni već treći rat.“ Bili smo u šoku da tako racionalno razmišlja i smireno.  

Prema tome, tuga kao supstanca neka bude prisutna, ali mi moramo živjeti sretno. Nadam se da će mladim generacijama to biti samo historija, da to bude u knjigama, a da ne budu posjećivani tom pošasti koja se zove rat. Moramo se boriti. Ratovi su jedan veliki biznis i prave se smisleno. Što su nama uveli to? Bili smo prekrasna zemlja s dostignućima koja danas možemo samo sanjati. To je sve trebalo razoriti. Sad imamo kredite koje će treća generacija vraćati. Razore sve, unište, pa vam daju kredite. To je nevjerovatan svjetski mehanizam koji funkcionira. Armije i oružja koja postoje moraju se upotrijebiti.

Bez smjena  

Uskoro će izbori za Evropski parlament. Sama Evropa strahuje od jačanja desnice. Kako Vi to sve vidite?

- Živim dobrim dijelom u Italiji. Strašno je da jedan ministar unutrašnjih poslova u Italiji kaže: „Ne, ne damo migrantima da uđu.“ Oni se utapaju jadnici, a on neće da ih primi, već govori da će biti kažnjen onaj ko to učini. Oni bi se sad ogradili. Mislim na dobrostojeće zemlje, napravili bi ograde, ne žele te jadnike koje je, opet, i Evropa sa svojim svjetskim saveznicima i proizvela.

 Ko je napravio rat u Libiji, Siriji, Iraku... Svjetske vojne sile. Te države imale su sve, a rekli su da je u njima vladala diktatura. Taj dekorativni pojam o demokratiji, pa ne mogu svi imati demokratije zapadnog tipa. Ove zemlje nemaju mnogo toga, daleko su unazad da s sad prave demokratski izbori. Radi se na tome da im se razore resursi, nafta, to ih zanima. Tužno je to.

Sirija je bila predivna zemlja, sve je imala. Oni već godinama razaraju sve. Danas gledam fotografiju iftara u Libiji, nasred razorenog mjesta stavili iftar i ručaju. To je simbol, zaista sarkastična, ironična i tužna sudbina tih zemalja. Malo pameti, možete iftariti, ići u džamiju... Svijet ide naprijed. Trebaju nam obrazovani ljudi, privrednici, naučnici, inžinjeri, školovani mladi... Vrijeme je tehnologija i ne može se vraćati s religijom u nekakav srednji vijek.

Mladi žele da se prave putevi i privreda 

Mladima u BiH dosadile su ratne priče. Mnogi odlaze od svega toga.

- To je tragedija nad tragedijama. Nisu došli novi ljudi, većina ovih koji su postali političke vođe učestvovali su u stranama. Nismo imali smjenu niti smo dobili polet, mlade ljude koji će to ostaviti u historiji, a rat ostaviti sudovima. Mladi žele da se prave putevi i privreda, da se ljudi zaposle i da okrenu stranu koja im sljeduje. To je naša nesreća, nikako da se stabiliziramo, da imamo politički nove ljude koji će reći: „Dajte da radimo. Pustite stranke, pustimo odvajanja koja se čine.“ Svi hoće da vladaju, da to vječno traje, a to ne može da funkcionira. Neće da dovode svjetski kapital, da ulažu, neće da nas prime u evropske integracije.  

Biblijska bježanja iz Rogatice

- Rat je meni ušao u djetinjstvo, preko roditelja i familija i sijela kojima sam prisustvovao. Cijela ta tragedija. Moji su iz Rogatice, bila su to biblijska bježanja u Foču, Goražde... Bio sam beba kada je cijela familija prebjegla u Sarajevo preko Romanije. Trebao sam biti bačen, bilo nas je već petoro djece plus ja tek rođen – prisjetio se Zec. 



(Hayat / Foto: Avaz)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE