RAT SE MOGAO IZBJEĆI: POLITIČKI VRH BIVŠE JUGOSLAVIJE SASTAO SE U KONJICU, 200 METARA ISPOD ZEMLJE, U BUNKERU

3 jun | 20:20

Raif Dizdarević, Milan Kučan i Stjepan Mesić, 30 godina nakon kobnih događanja za Jugoslaviju, sjeli su za isti sto i pokušali odgovoriti na pitanje: ko je ili šta je krenulo u pogrešnom pravcu? 

Mjesto susreta je, simbolično, jedna od najvećih, najskupljih i najbolje čuvanih tajni bivše države. Smještena na desnoj obali smaragdne Neretve (na njenom putu prema Konjicu), iza ni zbog čega neobične zgradice, nekoliko stotina metara u utrobi zemlje, vrlo je neobična građavena. Potkovičastog je oblika, kao da priziva sreću, a zapravo je izgrađena za slučaj najvećih nesreća. 



Objekat D-0 ARK trebao je postati dom, sjedište i utočište državnog vrha Jugoslavije u slučaju direktne atomske opasnosti - Titov nuklearni bunker. Oni koji su za njega znali smatrali su ga neuništivim. Srećom, nije dočekao priliku da ispuni svoju prvobitnu namjenu i funkciju. Nije dočekao da bude testiran. Još izgleda stameno i budi poštovanje. Ali država koja ga je napravila bila je uništiva. I nestala je. A šta je prethodilo krvavom raspadu nekada moćne države? 



Za odgovorom se traga upravo u dubinama Titovog bunkera i to 40 godina nakon njegove izgradnje. Tu je nekadašnja, jugoslavenska politička elita, a ipak u objektu D-0 prvi su put upravo sada?! Bilo im je poznato sve ili gotovo sve što se krajem 80-ih i početkom 90-ih događalo Jugoslaviji. Oni su svjedoci, direktni akteri događanja koja su prethodila raspadu Jugoslavije. Danas svjedoče o jednom bremenitom vremenu: Raif Dizdarević, bivši član i predsjednik Predsjedništva Jugoslavije i njen ministar vanjskih poslova; Stjepan Mesić, bivši član i predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, bivši premijer i predsjednik Republike Hrvatske; te Milan Kučan, bivši predsjednik Republike Slovenije. 



- Jugoslavija je imala tri integrativna faktora, dok je bilo njih bilo je i države - objašnjava Stjepan Mesić. 

Navodi da su to bili Tito, Savez komunista i JNA. Titovom smrću, počela je izdisati i država. A neki su u takvoj situaciju vidjeli i vlastite prilike. Tako su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman krenuli putem podjela. Svaki je htio dio Bosne i Hercegovine za sebe. Prvi put su o tome razgovarali u Karađorđevu. Njihov sastanak inicirao je upravo Mesić, ali nije ni slutio kojim će pravcem ovaj dvojac poći. 



- Tuđman se iz Karađorđeva vratio sav ozaren i kazao kako je sve dogovoreno - kazao je Mesić u Konjicu, ponavljajući tvrdnju da je Milošević Tuđmanu nudio banovinske granice iz 1939. te Kladušu, Cazin i Bihać, za koje je kazao da mu ne trebaju jer je to "turska krajina". Mesić je tada upozorio, kaže, da na takav dogovor Alija Izetbegović neće mirno gledati. Tuđman mu je odgovorio da se, kada se hrvatska i srpska strana saglase, Alija ništa neće pitati. 

Nije se moglo učiniti više za Jugoslaviju i svi snose dio odgovornosti za njen raspad, smatra Raif Dizdarević. 



Podsjetio je kako je SFRJ već ključnu 1989. praktično dočekala u haosu s inflacijom u iznosu 350 posto, bez vlade i bez budžeta, a Milošević je svojom "antibirokratskom revolucijom" brutalno smijenio rukovodstvo Crne Gore. 



U takvom okruženju, potvrdio je Dizdarević, postojala je u tadašnjem državnom vrhu spremnost da se, kao krajnja mjera, uvede izvanredno stanje. Prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan također je govorio o političkim dešavanjima prije 30 godina, ali se osvrnuo i na trenutno stanje u vezi s mogućim prijetnjama za stabilnost regije. 



- Smatram da je najveća opasnost pojava nacionalističkih stranaka, koje očito ne vode računa o prošlosti Evrope i zato, ako se na vrijeme ne osvijeste demokratske snage, proevropske, onda bi porast i utjecaj demagogije i populizma tih nacionalističkih stranaka mogao dovesti do kraja projekta koji se zove Evropa odnosno do rata svih protiv svih - zaključio je Kučan. 

Opisujući situaciju i okolnosti koje će dovesti do konačnog sloma Jugoslavije, objašnjavajući uzroke političkih i društvenih potresa koji su odnijeli stotine hiljada života i unesrećili milione osoba, Stjepan Mesić, Milan Kučan i Raif Dizdarević odgovaraju i na pitanja: Je li moglo drugačije? Je li ikako moglo bez krvavih ratova? I je li tadašnje političare interesiralo šta građani Jugoslavije žele? 



Cijeli razgovor, koji je vodio profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta iz Zagreba Dejan Jović, pogledajte u večerašnjem izdanju "Upitnika" koje je u programu Hayat TV-a od 21 sat. Inače, "Sastanak u bunkeru: 30 godina poslije - politička dešavanja u Jugoslaviji 1989. godine i državni vrh" naziv je panela koji je prethodnih nekoliko dana održan u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Konjicu, a sve u okviru History Festa. 



History Fest treći put zaredom organizira Udruženje za modernu historiju, čiji je predsjednik prof. dr. Husnija Kamberović.



(Hayat / Foto: Hayat)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE