ZAŠTO BOJA OKEANA I MORA NIJE SVUDA ISTA?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, prvo treba da razumijemo zašto voda obično djeluje plavo. Prije svega, važno je znati da boja okeana i mora nije plava.

Boja koja se vidi na površini uglavnom zavisi od dubine vode, kao i od toga šta se nalazi ispod nje.

Ako napunite čašu vodom, izgledaće prozirno, jer svjetlost prolazi bez ikakvih prepreka. Ali, ako je voda dovoljno duboka da se svjetlost ne odbija od dna, izgledat će plavo.

Dalje, naše oči i mozak tumače veće talasne dužine kao crvene i narandžaste boje, dok one kraće plave i zelene boje teže detektuje. U vrlo dubokoj vodi, gotovo sve sunčeve zrake apsorbuje sama voda zbog nedostatka sedimenata i manje količine organske materije (npr. algi i meduza), pa ta plava djeluje tamnije.

U plitkoj vodi, s druge strane, plutajuće čestice poput pijeska, mulja, algi i korala apsorbuju svjetlosne talasne dužine drugačije od vode, što može da promijeni boju vode koju vidimo.

Ključna riječ ovde je sediment – drugim riječima, voda u tim slučajevima ima puno plutajućeg pijeska i mulja koji čine da izgleda prljavo. S druge strane, to može biti jednostavno stvar veće koncentracije živih organizama, koji svjetlost vraćaju drugačije i tako mogu učiniti da voda izgleda zamućeno. U oba slučaja voda zapravo nije prljava.

Naučnici pokušavaju da koriste ove mikroskopske sedimente kako bi im pomogli da bolje predvide klimatske promjene.

Tokom posljednjih 50 godina, u okeanu se pojavilo više zona u kojima postoji nedostatak kiseonika. To je dijelom zbog porasta temperature vode, kao posljedice klimatskih promjena. Problem je što se na ovoj temperaturi fitoplankton množi u mnogo većoj mjeri. Kad uginu, talože se na dnu i razgrađuju se u procesu koji smanjuje nivo kiseonika u vodi.

Za sada, voda u Tihom okeanu je najčistija. Ovo je mjesto na koje ljudi skoro nemaju uticaja. Čistoća vode, u kombinaciji sa dubinom mjesta, daje indigo boju okeanu koju nećete vidjeti na drugim mjestima.

Ipak, nove studije upozoravaju da će do 2100. godine zbog klimatskih promjena okeani početi da mijenjaju boju. Područja koja su najviše ugrožena su Atlanski i Južni okean. Promjena u svijetu fitoplanktona, koji su hrana malih morskih bića, mogla bi dovesti do kolapsa ribara. Smanjenjem broja fitoplanktona smanjuje se broj riba, čime automatski propadaju ribolovna područja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE