ZVIZDIĆ: NE TREBA ZANEMARITI OPASNOST OD DODIKOVIH BOSNOFOBIČNIH I RATNOHUŠKAČKIH IZJAVA

13 jun | 08:05

O aktuelnoj migrantskoj krizi, opstrukcijama određenih nivoa vlasti i političkih struktura u rješavanju te krize, kao i o mogućnosti angažiranja Oružanih snaga BiH na sprečavanju ilegalnih ulazaka migranata na teritorij BiH, razgovarali smo sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.

Nakon što ste inicirali mogućnost angažiranja Oružanih snaga BiH s ciljem sprečavanja ilegalnih ulazaka migranata na teritorij BiH, reagirao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je odbacio tu mogućnost, iako je prije godinu i sam zagovarao taj potez. Kako komentirate takav njegov odnos?

Vijeće ministara BIH je, u vezi sa sprečavanjem ilegalnih ulazaka migranata na teritorij BiH, već ranije iniciralo nekoliko različitih projekata i aktivnosti, a trenutno smo u završnoj fazi finalizacije dva bitna dokumenta. Prvi je Nacrt sporazuma o pružanju pomoći i operativnoj saradnji u nadzoru granice, koji u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima predviđa jačanje policijskih kapaciteta na istočnoj granici BiH, odnosno podršku Graničnoj policiji BiH putem slanja dodatnih policijskih snaga iz entitetskih i kantonalnih MUP-ova, koji bi isključivo djelovali duž granične linije i bili zaduženi za kontrolu i sprečavanje ilegalnih ulazaka migranata u BiH.

Drugi prijedlog je u vezi s planom angažiranja nenaoružanih pripadnika Oružanih snaga BiH na postavljanju fizičkih zapreka na lokalitetima koje je Granična policija BiH detektirala kao lokacije najfrekventnijih ilegalnih ulazaka migranata kopnenim ili vodenim putem. Oba prijedloga će biti upućena Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje, i to će biti dobra prilika da gospodin Dodik svoje česte izjave o migrantskoj krizi pretvori u konkretne aktivnosti koje će, sasvim sigurno, postići projektirani cilj, a to je značajno smanjenje ilegalnih ulazaka migranata u BiH.

Smatrate li da je Dodikov, pa i odnos institucija entiteta RS, uvjetovan potrebom Republike Srbije da se "riješi" velikog broja migranata njihovim prebacivanjem na teritorij BiH?

Imajući u vidu dešavanja u našem regionu, kao i analize pojedinaca i institucija, mislim da ne treba odbaciti i takav scenarij. Ne želim učestvovati u bilo kakvim "teorijama zavjere", ali ne smijemo i nećemo zanemariti dobronamjerna upozorenja da naši istočni susjedi ne pokazuju dovoljnu zainteresiranost da spriječe ilegalne prelaske migranata u BiH, kao i da su u ovome momentu migranti smješteni samo na teritoriji FBiH.

O tome smo razgovarali na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH i jedan od stavova i ide u pravcu potrebe ravnomjerne raspodjele ukupnog tereta migrantske krize na čitavu teritoriju BiH, a ne samo na teritoriju FBiH, odnosno Unsko-sanskog kantona. Vrlo sličan stav, da je potrebno da se teret migrantske krize, osim na području Unsko-sanskog kantona, ravnomjerno rasporedi i na druge dijelove BiH, prije nekoliko dana izrekao je i ambasador Wigemark.

U tom kontekstu Vas moramo pitati i za komentar na izjavu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koja je kazala da bi "voljela vjerovati" da BiH ne stvara probleme Hrvatskoj sa migrantima, što je uslijedilo nedugo nakon što su strani mediji dokazali da hrvatska policija ilegalno prebacuje migrante na teritorij BiH?

BiH je već stoljećima višenacionalna zajednica i upravo mi u BiH najbolje razumijemo pojam "dobrog komšije" jer je to suštinsko načelo našeg svjetonazora. Zbog toga, bilo ko od naših susjeda "ne treba vjerovati" da im BiH pravi bilo kakve probleme jer se to ne dešava ni sada, u vezi sa specifičnom temom migrantske krize, niti se to desilo bilo kada u historiji BiH. BiH, odnosno Bosanci i Hercegovci, bili su i ostali najbolje komšije našim susjednim državama. I to znaju svi realni i dobronamjerni građani, privrednici, intelektualci, političari, javni i kulturni radnici, sportisti, studenti i drugi iz naših susjednih zemalja.

Zbog toga od Republike Hrvatske, kao i od Republike Srbije i Crne Gore, kao naših komšija, očekujemo međusobno razumijevanje, podršku i zajednički angažman u rješavanju aktuelne migrantske krize, ali i u vezi sa drugim pitanjima od zajedničkog interesa. Ono što nikako ne očekujemo, i što bi u budućnosti trebalo izbjegavati, jesu neargumentirane izjave, manipulacije i insinuacije koje mogu pokvariti dobrosusjedne odnose, i u konačnici naštetiti ugledu naših država.

Upozorili ste u ponedjeljak da se BiH bliži svojim limitima kada je broj migranata u pitanju. Šta ukoliko se nastave opstrukcije rješenja i ukoliko dostignemo taj limit? Postoji li odgovornost i Evropske unije, s obzirom na to da, kako ste kazali, migranti koji dolaze u BiH zapravo dolaze sa prostora Unije?

Kada su u pitanju ilegalni ulasci migranata, BiH se približava svojim limitima, i to je zaključak i poruka koju smo kao Vijeće ministara BiH uputili našim susjedima i evropskim institucijama koje se bave migrantskom krizom na području Zapadnog Balkana. Zato ćemo nastaviti sa daljom zaštitom naše istočne granice i sa kontinuiranim onemogućavanjem ilegalnih ulazaka migranata na teritoriju BiH. I to nije u koliziji sa principima evropske migrantske politike. Mi ćemo i dalje nastojati da budemo dio evropskih projekata i rješenja za migrantsku krizu, poštovat ćemo "pravila igre" u istoj mjeri u kojoj to poštuju i svi drugi u našem regionu, ali BiH, sasvim sigurno, neće postati regionalno sabiralište migranata.

Najavili ste mogućnost ostanka na poziciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH dok se ne pošalje ANP. Ukoliko ministar odbrane pošalje ANP u Brisel, Dodik prijeti da "BiH više neće biti". Kako komentirate te prijetnje?

Više puta sam govorio o uzročno-posljedičnoj relaciji između pozicije predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i slanja ANP-a. Riječ je o vrlo ozbiljnoj temi, pa smatram važnim da ponovim nekoliko nepobitnih činjenica. Kao prvo, ja ostajem na poziciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a aktuelno Vijeće ministara u svom mandatu i punom operativnom kapacitetu, sve dok Predsjedništvo BiH ne imenuje mandatara, odnosno dok mandatara, a poslije toga i čitavo novo Vijeće ministara, ne potvrdi Zastupnički dom Parlamenta BiH. Svi znamo da je ključni uvjet da se pokrene i okonča imenovanje novog Vijeća ministara BiH, koji su više puta javno izrekla dva člana Predsjedništva BiH, poštivanje važećeg Zakona o odbrani, važećih odluka Predsjedništva BiH i važeće Strategije vanjske politike BiH, koje jasno nalažu svim nadležnim institucijama BiH da se nastave procesi euroatlantskih integracija, a to u vezi sa temom o kojoj govorimo znači slanje ANP-a.

Jednostavno kazano, neophodno je da se poštuje vladavina zakona. U protivnom, ulazimo u zonu pravne nesigurnosti i anarhije. Zar neko misli da se, naprimjer, Bošnjacima dopada asimetrija u nadležnostima Doma naroda u FBiH i Vijeća naroda u RS-u? Pa to je najeklatantniji primjer neravnopravnosti i diskriminacije koja onemogućava istinsku zaštitu vitalnih nacionalnih interesa Bošnjaka na teritoriji RS-a. Ali riječ je o važećim ustavnim rješenjima i ona se moraju poštovati. Dakle, i opet, ključ je u vladavini zakona.

Naravno, princip vladavine zakona važi i za sve druge sfere punog funkcioniranja pravne države, pa tako i za Dodikove bosnofobične izjave. Ne treba zanemariti njihovu zlonamjernost, kao i opasnosti koje takve nepromišljene, neodgovorne i ratnohuškačke izjave sa sobom nose, ali svi znamo da je i u bližoj i u daljoj historiji BiH bilo puno sličnih antibosanski orijentiranih političara, mnogo utjecajnijih od Dodika, koje je uspješno nadvladala državotvornost i cjelovitost BiH. I tako će i dalje biti – Dodik i oni koji slično razmišljaju će proći, a cjelovita, suverena i samostalna BiH će ostati.

Afera "Potkivanje" je aktuelizirala nefunkcionalnost postojećeg pravosudnog sistema i potrebu izmjena Zakona o VSTV-u, na šta je upozorila i Evropska komisija. Ko opstruira definiranje tih izmjena?

Evidentna je potreba za usvajanjem izmjena i dopuna postojećih ili potpuno novih zakona u oblasti pravosudnog sistema BiH i takvu aktivnost očekujemo od Ministarstva pravde BiH. Kada u Vijeću ministara BiH dođu spomenuti i već dugo čekani zakoni, onda ćemo znati o kakvim prijedlozima i njihovom sadržaju je riječ, ali očekujem rješenja u kojima će biti ugrađeni normativi, standardi i načela koja će garantirati punu nezavisnost i visok nivo profesionalnosti, odgovornosti i transparentnosti. Bit će neophodno, a to je i jedna od preporuka iz Mišljenja Evropske komisije, formirati i pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u čitavoj BiH.

Princip nezavisnosti sudstva proizlazi iz osnovnog principa vladavine prava, i zbog toga je reforma pravosudnog sistema, kao jednog od ključnih stubova vlasti u svim demokratskim zemljama, neophodan i naizbježan proces koji treba biti ubrzan, depolitiziran, profesionalno i stručno implementiran, bez "već viđenih" opstrukcija i uz punu i iskrenu posvećenost svih nadležnih institucija i pojedinaca, kazao je Zvizdić za Faktor.



(Hayat / Foto: Arhiv)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE