ZAŠTO NEKI LJUDI DOBIJU RAK, A DRUGI NE?

17 jun | 21:00

Greška u genima, neotpornost na stres, pušenje ili loša sreća?

Najveća količina sredstava u svijetu usmjerena u medicinske studije odlazi na istraživanje raka, trećeg najčešćeg uzročnika smrti na svijetu. Od nečeg se mora umrijeti, ali generalni je stav kako je znatno bolje umrijeti od srčanog ili moždanog udara, nego raka. Koja je razlika?

Svijesnost postojanja raka i tradicionalne terapije koje se primjenjuju produžavaju agoniju ove bolesti u prosjeku na dvije godine, dvije godine ispunjene nadom i idejom da se smrt može i trebala bi moći spriječiti.



Ali, naučnici, za razliku od farmaceuta, sve češće postavljaju pitanje, a ne odgovor na temu raka koje može otkriti puno toga čega nismo svijesni - a to je zašto svi nemamo rak, odnosno zašto ga samo neki dobiju?

Kosa, nokti, spoljašnji sloj kože - sve su to mrtve materije koje svake nedjelje gubimo - oko 80 odsto čestica u zatvorenim prostorima koje se presijavaju na suncu zapravo su mrtve ćelije kože ljudi.

Ipak, većina tijela se sastoji od živih materija, poput biološke pšenice, koja spaljuje hranu za energiju koja je potrebna za disanje i kretanje, grijanje i razmišljanje. Ćelije organizma su vrlo aktivne i zaposlene dijeljenjem milion puta svakog dana.

Fascinantan je to proces replikacije instrukcija - DNK za svaku ćerku ćeliju zahtijeva kopiranje identičnog lanca tri milijarde nukleotida. U svemu tome, naša tijela ipak nisu savršena. Svaki put kad se ćelija podijeli, enzimi koji učestvuju u sintezi, u prosjeku naprave čak oko 120 hiljada greški.

A nažalost, dogodi se i ključna greška koja djeluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu ćelije, rastu i neprekidnom dupliciranju. Takva ćelija ignoriše signale da prestane da stimuliše tijelo da je opskrbljuje krvi kako bi još rasla.

Tada se takva ćelija beskonačno razmnožava, odnosno rak širi po tijelu. Naravno, ključno je i o kojem se tipu raka, odnosno greške radi, jer kod jednih to ide brže, a kod drugih sporije - ukupno postoji čak njih 200 različitih. 

Osnovni uzrok - geni

Krajnja istina skriva se u našim genima, a ne stilu života. Posmatrajući dugogodišnje pušače, naučnici su otkrili kako je svima zajednička varijacija pojedinih gena, a njih su nazvali 'genima dugovječnosti'.



Postoji niz genetskih markera koji podstiču dugovječnost, a ti isti geni mogu se naći kod ljudi koji su doživjeli duboku starost.

Oni funkcionišu tako da podstiču ćelije na brži oporavak od negativnih bio-hemijskih utjecaja - objašnjava prodesor Morgan Levin. 

To se smatra i evolucijskom mutacijom, a srećnici koji su naslijedili te gene imaju tek 11 odsto vjerovatnoće da će ikad u životu dobiti rak, dok je kod ostalih vjerovatnoća od 40 do 60 posto.Pet stvari koje definitivno povećavaju rizik greški.



Uprkos dobroj ili lošoj genetici, opet postoje slučajevi koji se ne uklapaju u kalup, a to su upravo oni uzrokovani spoljašnjim faktorima. Oni su neosporni uzročnici nastanka mutacija, pa samim time i raka: 

Pretjerano sunčanje,

Pušenje,

Debljina,

Hormonalne terapije/izloženost zračenjima,

Konzumiranje prerađene hrane/premali unos vlakana.



(Hayat / Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE