'RUSKI RULET': NA KAKVIM SU ZADACIMA OBAVJEŠTAJCI FBS-A U BOSNI I HERCEGOVINI?

25 jun | 20:37

Prema našim izvorima, skoro svakodnevno u našu zemlju ulaze i napuštaju je deseci ruskih obavještajaca. Najčešće su stacionirani na nekoliko lokacija u Srbiji i iz te zemlje u Bosnu i Hercegovinu dolaze po različitim zadacima i u okvirima operativnih grupa. Osim iz Srbije, ulaze i iz pravca Crne Gore te povremeno preko Hrvatske. 

Nedavno je, kako saznajemo, određen broj operativaca FSB-a (Federalne službe bezbjednosti, glavna obavještajna služba Ruske Federacije) sletio i na Sarajevski aerodrom, a neki od njih su ranije imali zadatke u Crnoj Gori i Makedoniji. Osim uobičajenog prikupljanja obavještajnih podataka te obrade domaćih, njima interesantnih pojedinaca i organizacija, navodno se, a suprotno odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, obrađuju i strani državljani, organizacije, ali i određen broj inozemnih kompanija. Ipak, pred ruskom obavještajnom mašinerijom trenutno je najveći zadatak, tvrde naši izvori, blokada NATO puta BiH. Istovjetne zadatke ranije su imali u Sjevernoj Makedoniji i u Crnoj Gori.



Treba podsjetiti da je Ruska Federacija prethodno bila involvirana u pokušaj zaustavljanja integracijskog puta Sjeverne Makedonije i naročito Crne Gore. Ovaj poduhvat je u susjednoj Crnoj Gori imao dramatičan oblik i sudski epilog. Viši sud u Podgorici je u maju ove godine izrekao prvostepenu presudu optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Svi optuženi su proglašeni krivima, a osim državljana Crne Gore, osuđeno je i čak osam državljana Srbije. Jedan od njih bio je i bivši general Žandarmerije Bratislav Dikić. Među osuđenima su i dvojica ruskih državljana – Eduard Šišmakov (Eduard Širokov) i Vladimir Popov. Osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora, za krivično djelo: terorizam u pokušaju i organiziranje kriminalne grupe. U optužnici je navedeno da su organizatori cijele operacije upravo Šišmakov i Popov, za koje Podgoričko tužilaštvo tvrdi da su agenti Ruske obavještajne službe (FSB). Cilj je bilo hapšenje i likvidacija tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, te nasilna smjena vlasti, a sve kako bi se spriječio ulazak Crne Gore u NATO.



- Isključivi motiv Aleksandra Sinđelića da izvede teroristički napad u Crnoj Gori je pomoć Eduardu Širokovu kako naša zemlja ne bi ušla u NATO. On, ustvari, nije Širokov, nego Eduard Šišmakov i 2014. je bio zamjenik ruskog vojnog atašea u Poljskoj, ali protjeran je zbog špijunaže. Pripadnik je ruskih sigurnosnih službi, a iza tih događaja stoje nacionalističke strukture iz Rusije, kao i ruski državni organi - izjavio je tada Milivoje Katnić, specijalni tužilac Crne Gore.

JE LI BiH SAMO „GEOPOLITIČKI TERITORIJ“ ILI SUVERENA DRŽAVA?

U slučaju Makedonije Rusija je vrlo transparentno radila ne sprečavanju priključenja ove zemlje NATO porodici. O tome je govorio prvi čovjek Rusije Vladimir Putin uoči svoje posjete Srbiji početkom ove godine. Da se Rusija „pokušava umiješati u političke procese i utjecati na to hoće li se balkanske zemlje priključiti NATO-u“ potvrdio je i sekretar Sjevernoatlantske alijanse Jens Stoltenberg. "Rusija se pokušava miješati u političke procese suverenih država. I ja mislim da je to pogrešno“, kazao je Stoltenberg. I dok su u Makedoniji slavili poziv NATO-a za priključenje, iz Ruskog ministarstva vanjskih poslova nazvali su to „uvlačenjem Makedonije silom u NATO“ i „instrumentom za dobijanje kontrole nad geopolitičkim teritorijem“. Ono što je za Rusiju, očito, samo „geopolitički teritorij“, za NATO su suverene države s pravom na vlastito donošenje odluka. „U Skoplju smo vidjeli da se većina u Parlamentu, većina političkih stranaka, želi pridružiti NATO-u i to pozdravljamo. Ali u Srbiji, naprimjer, jasno su stavili do znanja da ne žele u NATO i mi to poštujemo. Dakle, Rusija treba poštivati odluke suverenih država", poručio je prvi čovjek NATO-a. Iskoraku Sjeverne Makedonije na putu integracija prethodio je, kako su to nazvale tamošnje institucije, pokušaj terorističkog ugrožavanja ustavnog poretka te, kako je sam objasnio, pokušaj ubistva s predumišljajem premijera te zemlje Zorana Zaeva. Slike krvavih zastupnika Sobranja tada su obišle svijet. Bio je vidan, kako su to tada objašnjavali eksperti, rukopis Ruske obavještajne službe. Ali i srbijanske BIA-e (Bezbjedonosno-informativna agencija). Kamere su tada, u nasilju koje se dešavalo u Makedonskom parlamentu, zabilježile i Gorana Živaljevića, oficira i bivšeg zamjenika direktora BIA-e. Aktuelni direktor BIA-e bio je Aleksandar Đorđević. Indikativno, upravo je Đorđević krajem prošle godine imenovan za ambasadora Srbije u Bosni i Hercegovini. On je čovjek od povjerenja predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Školovali su se zajedno i poznaju se tridesetak godina.

KREĆE LI DODIK, UZ PODRŠKU MOSKVE, U SECESIJU?

Nakon nauspjeha ruskih operacija u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori oštrica djelovanja FSB-a, i u ovom slučaju satelita BIA-e, usmjerena je prema Bosni i Hercegovini. Nju dodatno guraju i određeni domaći političari, koje predvodi aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik s jedne, te Dragan Čović, s druge strane. Rusija je vetom Vitalija Čurkina, koji je tako 2015. godine spriječio donošenje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, „zadužila“ Dodika i institucije bh. entiteta RS. Dragan Čović „zadužen“ je direktno, ali i posredno putem hrvatskog HDZ-a, a sve u okviru određenih ekonomskih ustupaka Ruske Federacije i tamošnjih finansijskih institucija. 

Posljednjih godina, a naročito posljednjih mjeseci, Milorad Dodik ima stalne brifinge kod ambasadora Rusije u Bosni i Hercegovini, Petra Ivancova. Na učestalim, formalnim i javnim, ali i neformalnim i tajnim sastancima Dodika i Ivancova analiziraju se učinci poduzetih aktivnosti te određuju naredni koraci. Navodno je upravo na ovakvim sastancima usmjerena i Dodikova diplomatska ofanziva i posjete državama s čelnicima koji zauzimaju euroskeptični ili proruski kurs. Ruske službe za ova putovanja pružaju „logističke“ usluge.  Samo u posljednjih nekoliko dana Milorad Dodik je tako održao sastanke s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i predsjednikom Moldavije Igorom Dodonom. Treba li naglasiti da ove posjete nisu organizirane niti usaglašene u okviru Predsjedništva BiH? Uzme li se u obzir ono što je njihov krajnji cilj, to i ne čudi. Naime, iz nekoliko ambasada u našoj zemlji, ali i iz izvještaja zapadnih obavještajnih i sigurnosnih agencija, saznajemo da Dodik na spomenutim putovanjima traži podršku za jednostrano otcjepljenje entiteta RS. Krene li u pravcu ispunjavanja svojih dugogodišnjih prijetnji na tom putu, i odmah na njegovom startu, želi podršku barem nekoliko evropskih država. Dio ovog scenarija je i blokiranje rada državnih institucija. Najbolje to oslikava posljednji primjer neimenovanja delegacije Bosne i Hercegovine u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope, prvi put nakon Dejtonskog sporazuma. Ali to je samo početak. Naime, plan je „imobilizirati“ većinu državnih institucija po linijama i opisu kakav je dat i u zloglasnom Memorandumu II SANU-a (Srpska akademija nauka i umjetnosti). Zato udruženim snagama ruski ambasador Ivancov i Milorad Dodik pozivaju da se što hitnije formira vlast na državnom nivou. Dodik je, naime, u velikoj mjeri iskoristio alate za blokiranje koje trenutno ima na raspolaganju: Predsjedništvo gotovo da nema sjednica, Parlamentarna skupština (domovi) ni osam mjeseci nakon izbora nema formirana radna tijela i ne održava sjednice, pravosuđe je u slobodnom padu. Zbog toga se požuruje formiranje novog saziva Vijeća ministara – to je trenutno jedna od rijetkih institucija u  kojoj Dodik nema nikakvog utjecaja. Prema već viđenoj matrici, uslijedit će blokiranje njegovog rada. Već je, navodno, razrađen cijeli scenarij koji podrazumijeva blokiranje svih procesa, nesazivanje sjednica Vijeća ministara te plan da se trguje sa svakom i najsitnijom obavezom koju država, putem Vijeća ministara, mora ispunjavati. Zadatak je i „paralizirati“ državne institucije čije bi rukovođenje trebao preuzeti kadar SNSD-a. Svaki pokušaj intervencije OHR-a blokirala bi Rusija. Takav razvoj situacije trebao bi dodatno radikalizirati odnose u BiH te još više podgrijati ionako uzavrelu političku i društvenu atmosferu. I najmanji povod, makar on bio i fabriciran, iskoristio bi se za izazivanje „kontroliranih incidenata“, nalik na one u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Ovog puta, zbog koncentracije obavještajnih resursa u Bosni i Hercegovini, nauka na greškama u dvije spomenute države te militarističke logistike koja se priprema u entitetu RS i očekivane podrške nekoliko država (među njima na početku ne bi bila Rusija), rezultat bi trebao biti secesija (u internom planu postupanja naziv je „disolucija“). 

Za potpuno ostvarivanje ovakvih ciljeva potrebno je ispunjenje još dva uvjeta: razjedinjen probosanski politički blok i međunarodna zajednica koja neće raditi ništa. Trenutno, nijedan od dva spomenuta uvjeta nije u potpunosti ispunjen. Na državnom nivou formiran je „patriotski blok“ koji, iako ima brojne slabosti, pokazuje žilavost na pitanju Godišnjeg nacionalnog plana i NATO puta Bosne i Hercegovine. Važnije, iako je ostatak međunarodne zajednice utonuo u letargiju, SAD pokazuje da neće tek tako prepustiti Bosnu i Hercegovinu ruskom utjecaju. O tome svjedoči i nedavna posjeta BiH zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Matthewa Palmera. Uvrtanje ruku rezultiralo je odustajanjem od namjere formiranja rezervnog sastava Policije entiteta RS. Ipak, uspjeh američkog diplomate bio je kratkotrajan jer je uslijedila najava formiranja žandarmerije. Evolucije ideje od rezervnog sastava do žandarmerije ne bi bilo bez ruskog "aminovanja". To znači da se u Bosni i Hercegovini nastavlja opasna igra „ruskog ruleta“ – nakon niza okidanja, uslijedit će i pucanj. Pitanje je samo ko će biti žrtve. 



(Hayat / Foto: Ilustracija)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE