SNAHA RENOMIRANOG BH. UMJETNIKA: MERSAD BERBER JE BIO JEDNOSTAVAN ČOVJEK VELIKOG SRCA I DUŠE I ZATO SU GA SVI VOLJELI

3 jul | 11:25

Sudirektorica Fundacije Mersad Berber i snaha Mersada Bebrbera,  Ira Berber  govorila je o velikim izložbama ovog nezaboravljenog bh. umjetnika. Bilo je priče i  o tome koje je izložbe organizirala, slikarovoj baštini te daljnjim planovima za približavanje njegovih djela publici, posebice mlađim generacijama.

Autor teksta: Vesna Blašković, Diva/Večernji list

Koliko uopće posla (organizacijskog, logističkog, svega) stoji iza projekata kao što su oni u Sarajevu, Kataru, Zagrebu? Možete li nam opisati ukratko koji je to proces, stoji u pitanju.

- Možda za nekog koji nije detaljno upućen u ovaj posao, sve djeluje dosta inertno, ali iza svakog projekta u ovoj branši, pogotovo ako je u pitanju muzejska postavka, stoji jako puno detalja i finesa kako bi se svi segmenti precizno obuhvatili. Iz tog razloga, svaka ozbiljnija muzejska postavka zahtjeva bar dvije godine ozbiljne prethodne preparacije.

Mersad Berber bio je velik i cijenjeni slikar još za vrijeme svoga života, nije morao čekati afirmaciju stoljećima nakon smrti, poput nekih velikih slikara. Kako je on gledao na to? Je li mu imponiralo ili je možda upravo zbog toga osjećao pritisak u stvaranju novih djela jer je u ljudskoj prirodi da teži uvijek biti bolji?

- Mersad je bio cijenjen za vrijeme svog života, a što nije samo naš osobni stav već u prilog govore brojne osvojene internacionalne nagrade diljem svijeta, od Amerike preko Europe do Japana, kritike uvaženih svjetskih stručnjaka i na kraju njegovi brojni internacionalni kolekcionari i galerije u kojima je izlagao. Ostavio je neizbrisivi trag iza sebe, a na nama ispred Fondacije Berber je zadatak da očuvamo kontinuitet u izlaganju njegovih dijela, da ona i dalje žive i izlažu se kao i za vrijeme njegovog života. Dosta je još toga ostalo neobjavljenoga, a što nama predstavlja izazov u budućnosti i za daljnju valorizaciju njegovog dijela kod publike i struke. Bio je veliki radnik i asket i sigurno je da je težio cijeli život biti bolji i inovativniji u svome poslu, ali mi kao članovi obitelji nikad nismo osjetili da to kod njega stvara određeni pritisak. Bio je jako jednostavan i prizemljen, velikog srca i duše i upravo su ga zbog toga svi voljeli.





Pronašla sam vašu izjavu u kojoj kažete kako se pri stvaranju uvijek povlačio, odnosno da je kao slikar bio povučen čovjek, no kada je u pitanju Mersad Berber privatna osoba u pitanju, da je bio strahovito topla osoba, kojoj je obitelj bila uvijek na prvom mjestu. Kako ga vi pamtite, čega se prvog sjetite kada pomislite na Mersada Berbera? Kakav je bio otac, svekar?

- Kao što sam već rekla, svoj rad i ako je i imao opterećenje njime, nije ni na koga prenosio. Na svoj posao je gledao na isti način kako gleda na posao neki radnik koji svaki dan ide u tvornicu ili zemljoradnik na njivu. Nije od toga pravio fascinaciju niti se ničim posebno isticao u bilo čemu. Obitelj mu je bila definitivno na prvome mjestu, a rođenje unuke Mey po njegovim riječima, najsretniji događaj. Uživala sam i bila mi je velika čast s njime često debatirati o filozofiji i to su mi bili najdraži trenuci provedeni zajedno. Pored toga što je bio veliki slikar, Mersad je bio izuzetno načitan i ujedno veliki filozof i egzistencijalist, a što se i vidi u njegovim djelima koja se bave čovjekom i njegovom ulogom u društvu tako da me je uvijek veselila svaka mogućnost razmjene mišljenja jer sam osobno po zvanju magistar međunarodnih odnosa-diplomacije te imam stečen minor bachelor of Arts u filozofiji.

Puno ste napravili kako biste Berberova djela približili publici, ljudima. Koliko je važno da ona budu dostupna širokom krugu ljudi? Napravili ste jako puno i po pitanju edukacije najmlađih o njegovim djelima, ali i o umjetnosti uopće. Pokrenuli ste kreativne radionice za najmlađe, kakve su reakcije, što kažu djeca i njihovi roditelji?

- I pored dugogodišnje Berberove prisutnosti u javnosti trenutna izložba u Klovićevim dvorima je prva nakon 30 godina od spektakularne izložbe u to vrijeme u Umjetničkom paviljonu. Naš sveukupni cilj je približiti Berbera još široj masi i generalno učiniti da umjetnost nije rezervirana isključivo za elitu. Izuzetno nas raduju i ispunjavaju naša srca prelijepi komentari i utisci koje ostavljaju brojni domaći i strani posjetitelji izložbe u Klovićevim dvorima. Veliku stvar daljnoj popularizaciji među najmlađom publikom je doprinijela i Artionicakoju sam pokrenula u kooperaciji sa stručnim osobljem Klovićevih dvora gdje su djeca stručno vođena i upoznaju se s tehnikama kao što su suha igla, bakrorez, akrilne boje, drvorez, koje je i osobno Berber primjenjivao u svom stvaralaštvu. Definitivno, budući Muzej Berber je mjesto gdje će njegova umjetnost i dalje živjeti, ali i biti dostupna svima što smatramo da je najveća stvar i misija naše Fondacije.

Sjajan način za popularizaciju Berberovih djela je i kolekcija majica i marama s njegovim poznatim motivima. Kako ste došli na tu ideju i jeste li zadovoljni kako je prihvaćena? Vidjeli smo da mnoge mlade dame rado nose Berberove motive na majicama, što je dobrodošlo osvježenje među jednim te istim motivima kojima smo danas izloženi.

- Koketiranje s Berberovim motivima u drugim formama pored crteža, ulja na platnu i grafike je jedna kategorija koja se provlači kroz njegovu karijeru zadnjih 30-tak godina. Svilene marame, T-shirtovi, kišobrani, jastučnice, šalice za kavu, itd. su visoko kvalitetni i stilizirani artikli iz asortimana "Mersad Berber Museum Collection", koji je prvenstveno rađen za budući Muzejski Merchandise Shop, ali su već globalno prisutni na tržištu kroz internet i mrežu ekskluzivnih concept storova i galerija u Italiji, Zagrebu, Rovinju, Sarajevu kao i Muzejskog gift – shopa u Klovićevim dvorima. Drago nam je vidjeti izvrstan tržišni impakt koji je ovim segmentom ostvaren i među mlađom populacijom, a što doprinosi i daljnjoj popularizaciji Berberovih djela.



Kada govorimo o motivima Berberovih djela, najčešći su konji i dubrovačke Flore. Upravo je Flore najčešće (ili isključivo) slikao u svojoj ljetnoj oazi, Lozici. Zašto mislite da je to bilo tako? Je li taj ambijent bio za umjetnika posebno inspirativan? Nastaju li ondje i vaše najbolje ideje, poput ove o Fondaciji?

- Prekrasni ambijent Lozice kraj Dubrovnika je bio oaza Berberove inspiracijei, mogu se usuditi reći, mjesto njegovih najljepših umjetničkih ostvarenja. Između ostalog, treba istaći renesansne Flore u kojima je Berber slavio ljepotu žene i tadašnjih običaja, a koje se perfektno uklapaju u ambijent najljepšeg dijela Mediterana. Flore su isključivo nastajale u dubrovačkome ateljeu, a što je Mersad objašnjavao autentičnim ambijentom i svjetlosnom gamom koja je bila neponovljiva bilo gdje drugdje. Nema sumnje, naša obiteljska veza sa Dubrovnikom je obostrana i trajna, a veže nas još od najranijih dana pošto smo kao brojne Sarajlije gravitirali ka prelijepom Dubrovniku.

Što biste još željeli napraviti kroz Fondaciju (ili šire)? Razmišljate li možda o korištenju novih tehnologija? Očekuju li nas možda virtualne izložbe, aplikacije s Berberovim djelima ili nešto slično?

- Činjenica je da se svijet nikad nije brže mijenjao kao sada, a time i pristup novim tehnologijama. Svjedočimo da je internet postao glavni medij pri komunikaciji kao i komercijalnom pristupu prema kupcu pogotovo mlađe generacije, koja je postala ključni i glavni target galerija u komercijalnom sektoru. Neke nove londonske galerije vođene mladim vlasnicima koji su prepoznali nove tendencije u PR-u, marketingu i tehnologijama, obrću milione funti godišnje. Jasno je da je nužna potreba pratiti svjetske trendove i u njima izvlačiti najkorisnije čemu tržište teži, no u svemu tome treba prepoznati pravu mjerujer ne treba zaboraviti činjenicu da je Berber figurativni slikar, neo-klasicist, pripadnik klasične europske škole u umjetnosti i čija prezentacija mora biti odmjerena u skladu sa svim drugim okolnostima.



(Hayat / Foto: Sandra Šimunović/Pixsell)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE


KADA PADNE SNIJEG U JULU