KAO DA JE U ZEMLJU PROPAO: IZGUBIO SE SVAKI TRAG UBICE BALKANSKOG NARKOBOSA

6 jul | 09:01

Iako je uvijek nekoliko puta provjeravao ko mu ulazi u sobu, a pištolj je, navodno, držao u ruci čak i kada su mu dolazili i bliski prijatelji, kobnog dana napadača je pustio u hotelsku sobu.

- Bio sam na očevidu u sobi 331 hotela Hayat kad je Knele ubijen. Ležao je na trbuhu, upucan s leđa. Mislimo da su u sobi bile dvije osobe, jedna koje je očito imala nešto za reći mu, i druga, koja mu je stavila pištolj na potiljak i natjerala ga da klekne na koljena. Na ogledalu bio je ispisan broj 1, što je možda bila poruka da je Knele prvi s popisa za odstrjel - pojašnjavao je jedan bivši zaposlenik beogradske policije.

Za Kneletovo ubistvo bio je osumnjičen Miodrag Cvijetinović zvani Miša Tiger koji je kasnije pušten zbog nedostatka dokaza. Miša je povezan s Radom Ćaldovićem Ćentom, jednim od osnivača zloglasnog zemunskog klana, koji mu je slao novac u zatvor čime je Miša kupio naklonost zatvorenika i stražara.

Navodno se samo jedan zatvorenik usprotivio Miši, ali ga je ovaj premlatio. Ćenta ga je samo jednom posjetio i rekao da je sve sređeno, nakon čega je Tiger oslobođen zbog nedostatka dokaza.

Ubrzo nakon toga Cvijetinoviću gubi se svaki trag, a upućeni u istragu kažu da je najvjerovatnije ubijen, a njegov leš uništen.

Miša je uhapšen i za ubojstvo Darka Stanojevića, Kneletovog bliskog prijatelja, s kim su ubice ušle u Kneletovu sobu.  

Ćentu će ubiti Vojislav Raičević "Voja Amerikanac" navodni plaćeni ubica koji je odrađivao prljave poslove za režim Slobodana Miloševića, a za osvetu su ga Ćentini prijatelji oteli i mučili dok nije sve priznao. Miša je bio u toj skupini otmičara.Strahovlada srpske mafije nastavit će se sve do policijske akcije Sablja 27. marta 2003. godine nakon ubistva premijera Zorana Đinđića. Prvi svjedok pokajnik bio je Ljubiša Buha Čume, nekad vođa zajedničkog surčinsko-zemunskog klana i njegova spremnost da svjedoči potaknula je klan da ubije premijera Đinđića.

Nakon hapšenja u akciji Sablja taj status su dobili Miladin Suvajdžić - Đura Mutavi i Zoran Vukojević Vuk, šef Spasojevićevog osiguranja.

Odbjegli pripadnici zemunskog klana su odmah nakon akcije Sablja, tokom 2004. godine, organizirali seriju ubistava. Prvo je početkom marta te godine ubijen Kujo Kriještorac, slučajni svjedok koji je na dan ubistva premijera vidio Vladimira Milisavljevića Budalu. Za to ubistvo nije vođen sudski proces.  

Iste godine je ubijen Branko Jeftović Jorga, a prilikom atentata na Andriju Draškovića i Zorana Nedovića Šoka ubijeni su njihovi tjelohranitelji Dejan Živančević i Milutin Jovičić.

Za ta tri ubistva sudilo se Luki Bojoviću, Vladimiru Milisavljeviću, Sretku Kaliniću i Milošu Simoviću. Međutim, u februaru 2016. godine donesena je pravomoćna presuda kojom su Bojović i Milosavljević oslobođeni, a Kalinić i Simović osuđeni.

Zanimljivo je da je sud prihvatio Kalinićevo priznanje o tim ubistvima, ali ne i dio gdje optužuje Bojovića i Milisavljevića.

Nekažnjeno ubistvo za ubistvom

Zemunski klan ponovno se našao u središtu zanimanja javnosti 3. juna 2006. godine kada su pronađena tijela svjedoka suradnika Zorana Vukojevića Vuka i odbjeglog pripadnika klana Zorana Paovića.

Za ubistvo je pravomoćno osuđen Aleksandar Simović, koji je uhapšen 25. novembra 2006. godine u iznajmljenom stanu u Novom Beogradu. Sud je utvrdio da je Simović sa Paovićem, koji je ubijen u tučnjavi s Vukojevićem, i još nekim nepoznatim osobama oteo svjedoka pokajnika i mučki ga ubio.

Do juna 2010. godine odbjegli pripadnici su se rijetko spominjali, ali tada je njihov međusobni obračun doveo do hapšenja. Prvo je u Zagrebu pronađen teško ranjeni Sretko Kalinić, a na granici s Hrvatskom nekoliko dana kasnije uhapšen je Miloš Simović, mlađi brat Aleksandra Simovića.Ispostavilo se da je Miloš Simović pucao na Kalinića. Nakon toga Kalinić je hrvatskim i srpskim istražiteljima ispričao detalje o 20 ubistava koja nisu bila obuhvaćena ranijim postupcima, ali većina do sada nije procesuirana.

Od onih koji nisu bili u prvoj postavi, najzanimljiviji javnosti postao je Slađan Konstantinović, brat Ninoslava Konstantinovića i to kada je uhapšen 2013. godine zbog sumnje da je u Beogradu ubio Vladimira Lukića, navijača nogometnog kluba Rad.

Javnosti je poznat i Aleksandar Zdravković, koji je uhapšen u julu 2016. godine zbog sumnje da je upleten u atentat na Milana Beka. Zdravkoviću je suđeno kao članu podgrupe zemunskog klana koju je vodio Ninoslav Konstantinović.



(Hayat / Foto: Arhiv)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.


TRENUTNO NAJČITANIJE